U Zagrebačkom holdingu izražavaju nadu da će i ostale obveze prema Holdingu, a time i prema Laništu, biti podmirene u što kraćem roku kako bi Arena mogla neometano funkcionirati.
Do 31. prosinca 2010. Grad Zagreb je Zagrebačkom holdingu za Arenu trebao doznačiti, a nije to učinio, 85,6 milijuna kuna, i to na ime depozita 65,4 milijuna kuna, 13,5 milijuna kuna s naslova zakupnine za prvi kvartal 2011. godine, te 6,7 milijuna kuna na ime operativnih troškova za 2010.
Slijedom toga Zagrebački holding nije mogao proslijediti uplate prema Laništu. Iz toga je više nego jasno tko i što je uzrok problema oko financiranja Arene kojoj ne trebaju nikakvi "spasitelji" već samo svatko treba uredno ispunjavati svoje ugovorne obveze. Sve ostalo je "zamagljivanje istine" u čemu Zagrebački holding ne želi sudjelovati, ističe se u priopćenju.
Podsjeća se da je temeljem Sporazuma o zajedničkom financiranju zakupnine za Arenu između Vlade i Grada Zagreba od 14. lipnja 2007. Zagrebački holding sklopio istoga dana s tvrtkom Lanište u vlasništvu Ingre Ugovor o zakupu.
Iz potpisanih dokumenata nedvojbeno proizlaze obveze Republike Hrvatske i Grada Zagreba da tijekom 28 godina plaćaju zakupninu za korištenje Arene u iznosu od 7,2 milijuna eura godišnje i troškove operativnog održavanja.
Operativni troškovi samo za prvu godinu procijenjeni su na iznos od 300.000 eura, dok je ugovorom definirano da će se operativni troškovi idućih financijskih godina odrediti na temelju stvarnih troškova koje je imao zakupodavac za vrijeme prethodne godine, te projekcije troškova koje će imati u narednoj godini.
Ugovorom je također definirana obveza uplate depozita (jednogodišnja zakupnina uvećana za PDV, odnosno oko 65,4 milijuna kuna) kao jamstva urednog plaćanja zakupnine, stoji u priopćenju Zagrebačkog holdinga.