ZAGREB - Predsjednik Republike Ivo Josipović ocijenio je sinoć kako je Hrvatska danas bliže zemlji pravednosti nego što je bila prije godinu dana, kada je pobijedio na predsjedničkim izborima. "Hrvatska je očito zemlja koja je imala i ima problema s pravednošću na više razina. Prilično izražena korupcija i organizirani kriminal su glavni izvor osjećaja nepravde. S druge strane su ekonomski problemi. Kao država smo učinili ozbiljan iskorak u pogledu postizanja pravednosti na razini korupcije i organiziranog kriminala, a više se može učiniti na razini ekonomije", kazao je Josipović u razgovoru za RTL televiziju u povodu godinu dana od pobjede na izborima. Naglasivši kako je za postizanje cilja - pravedne Hrvatske - zasigurno potrebno više od godinu dana, Josipović je ocijenio kako je Hrvatska, što se tiče korupcije i organiziranog kriminala te po aktivnostima koje su poduzimane iz njegova Ureda, nešto bliže pravednosti nego prije godinu dana. Predsjednik Josipović nije htio govoriti o slučaju Ive Sanadera kazavši kako ne govori o postupcima koji su u tijeku. "I to smatram dijelom pravednosti i mislim da smo kao društvo tu još pomalo nezreli jer smo vidjeli da su određeni mediji znali pretjerivati u izlaganju privatnosti obitelji, susjeda i prijatelja ne samo bivšeg premijera nego i nekih drugih osoba", rekao je. Upozorio je kako je važno je da se svi postupci provedu pravedno, bez utjecaja politike. "Prema tome, pretjerano medijsko eksponiranje, iznošenje određenih dokaza u javnosti, prejudiciranje krivnje zasigurno ne bi bio dobar pristup u bilo kojem predmetu, a posebno u ovako osjetljivom. Pustimo pravosudnim tijelima da bez ikakvog utjecaja politike, bez vanjskih pritisaka odrade posao", kazao je. Dodao je kako sama činjenica da danas u Hrvatskoj nema nikog tko je nedodirljiv "govori jako puno". "Mislim da je to ogroman, veliki korak prema pravednosti", ustvrdio je. Ocijenio je kako je odnos Ureda predsjednika i Hrvatske vlade danas bolji nego na početku njegova mandata i ukupno ga nazvao vrlo dobrim. "To znači da smo svjesni onih razlika koje postoje među nama i da zaista odgovorno pristupamo prema odgovornostima koje imamo. Dakle, nikako ne bi trebalo miješati naše poslove", kazao je.
ZAGREB - Cijene motornih benzina od danas su na Ininim benzinskim postajama veće za 27 do 33 lipe po litri, pa je tako i cijena najprodavanijeg eurosupera BS 95 na Ininim postajama premašila devet kuna i sada se prodaje po 9,31 kunu po litri. Prema cjeniku objavljenom na Ininim web stranicama, najviše je poskupio upravo eurosuper BS 95 čija je nova cijena 9,31 kunu po litri, za 33 lipe ili za 3,67 posto viša od dosadašnje cijene 8,98 kuna. Od danas, 11. siječnja, pa u iduća dva tjedna, eurosuper BS 95 class, koji je Ina na svoje benzinske postaje počela uvoditi sredinom prosinca prošle godine, prodaje se po cijeni od 9,36 kuna što je 28 lipa po litri ili 3,08 posto više od dosadašnjih 9,08 kuna. Za 27 lipa po litri ili 2,86 posto poskupio je eurosuper BS 98 i nova mu je cijena 9,72 kune (do sada 9,45 kuna). Cijene dizelskih goriva na Ininim se postajama nisu mijenjale - eurodizel BS class i dalje se prodaje po cijeni od 8,62 kune po litri, eurodizel BS po 8,57 kuna, dizel po 8,11 kuna, plavi dizel po 4,99 kune, a loživo ulje ekstra lako po 5,44 kune po litri. Cijene naftnih derivata korigiraju se svakih 15 dana na temelju Pravilnika o utvrđivanju cijena naftnih derivata, a korekcija ponajviše ovisi o kretanju cijena derivata na tržištu Mediterana i kretanju tečaja dolara prema kuni.
ZAGREB - Predsjednik Udruge pravnika Vukovara 1991. Zoran Šangut izjavio je kako je Srbija zabrinuta zbog skoroga procesuiranja logora na njezinu području te ga, kako je rekao "ne iznenađuje srbijanski kontra udarac". Gostujući u Dnevniku 3 HTV-a izjavio je da "Srbiju posebno boli procesuiranje logora na njezinu području što izravno govori o tomu da na području Republike Hrvatske nije vođen građanski rat i da do njega nije doveo konglomerat politika već da se radilo o agresiji Srbije na čelu sa Slobodanom Miloševićem na Republiku Hrvatsku". "Onoga trenutka kada je Državno odvjetništvo najavilo da će podići tužbu protiv zapovjednika KOS-a Aleksandra Vasiljevića za organiziranje logora na teritoriju Srbije mogli smo očekivati kontraudarac od institucija Srbije", izjavio je Šangut. I dok, kako je rekao "srbijanske institucije rade sustavno na svim pitanjima koji povezuju Srbiju s agresijom na Republiku Hrvatsku, u Hrvatskoj nema koordiniranoga ni sustavnoga rada mjerodavnih institucija". "Žalosno je što su procesuiranje logora na području Srbije, kao i Aleksandra Vasiljevića, pokrenule nevladine organizacije pritiskom prema Državnom odvjetništvu i uz nekoliko novinara koji su tomu dali potporu", rekao je. Šangut smatra da bi trebalo sazvati sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost kao što su, dodao je, "Mesić i Sanader sazvali sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost kad je trebalo 'locirati, uhititi i izručiti' Gotovinu". "Isto tako sada trebaju predsjednik Republike i premijerka sazvati sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost i organizirati strategiju za procesuiranje svih onih ratnih zločina koji neosporno govore o agresiji Republike Srbije na Republiku Hrvatsku 1991.", istaknuo je.
"Nas su u Srbiji ispitivali oficiri KOS-a i svi usko specijalizirani za taj posao, dok je mene u Hrvatskoj u Ministarstvu unutarnjih poslova ispitivala 25-godišnja pripravnica," rekao je. Šangut je napomenuo kako ima tonski zapis na vrpci, na kojoj je iskaz jednoga Srbina koji je svjedočio protiv mnogih Vukovaraca, a kojemu su svojevremeno prijetile srbijanske institucije smrću i krivotvorile njegov iskaz, što kako je rekao potvrđuje da se radi o montiranim kaznenim procesima .
VUKOVAR - Pod vukovarskim vodotornjem, simbolom obrane grada u Domovinskom ratu sinoć je održan molitveni skup potpore uhićenim hrvatskim braniteljima Tihomiru Purdi i Veljku Mariću na koji se, prema policijskim procjenama, odazvalo više od tisuću Vukovaraca. "U nama su danas ranjene obitelji koje su opstale, u nama su srušeni domovi ali smo ih obnovili, u nama su branitelji grada koji su ranjeni ali su preživjeli, u nama su svi branitelji svoga doma i grada, a nedužno su na popisu osramoćeni“, istaknuo je fra Ivica Jagodić, župnik Župe sv. Filipa i Jakova, predvodeći podno vodotornja molitveni skup na kojem su Vukovarci lampionima ispisali ime grada Vukovara te "iscrtali" križ. Polusatni molitveni skup protekao je mirno i dostojanstveno, a organiziran je temeljem ideje mladih grada Vukovara i u suradnji s braniteljskim udrugama i svećenstvom. Vukovarski branitelj Tihomir Purda uhićen je 5. siječnja na graničnom prijelazu Županja-Orašje temeljem međunarodne tjeralice, za ratni zločin tereti ga Tužiteljstvo za ratne zločine iz Beograda, a trenutačno se nalazi u pritvoru u Zenici. Hrvatski branitelj Veljko Marić uhićen je u na granici Srbije i Bugarske u travnju 2010. godine pod sumnjom da je 1991. godine počinio u Rastovcu kod Grubišnog Polja ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
ZAGREB - HSP Ante Stračević smatra da je Srbija obmanula Hrvatsku i nije u popis osumnjičenih osoba što ga je predala Hrvatskoj uvrstila Tihomira Purdu te zato traži da Hrvatske inzistira da Srbija povuče raspisanu međunarodnu tjeralicu za Purdom i odustane od podnošenja zahtjeva za njegovo izručenje, a možebitno procesuiranje prepusti Hrvatskoj. Od predsjednice hrvatske vlade tražimo pokretanje odgovornosti protiv odgovornih osoba u hrvatskome Ministarstvu pravosuđa i MUP-u za počinjene propuste, ističu pravaši. Oni smatraju kako taj slučaj pokazuje grube propuste i neusklađenost rada Ministarstva pravosuđa i MUP-a te pokušaj opravdavanja vlastite odgovornosti za učinjene propuste, jer su oba ministrstavtva, kako se navode, u posjedu popisa osumnjičenih osoba koji je Srbija predala Hrvatskoj te raspisanih međunarodnih tjeralica što ih je Srbija preko Interpola izdala za hrvatske državljene. Netočne su i u izravnom protuslovlju s priopćenjem DORH-a (srpanj 2010.), kako se navodi i izjave ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića i glasnogovornika MUP-a Krunoslava Borovca da hrvatske vlasti nemaju obvezu obavještavati hrvatske građane o tomu da je za njima raspisana tjeralica i da su na popisu osumnjičenih osoba.
ZAGREB - Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) priopćilo je da DORH, kao tijelo kaznenoga progona, nije ovlašten obavještavati osobu prema kojoj je raspisana međunarodna tjeralica, kao i obavještavati ju o sadržaju same tjeralice. U priopćenju DORH navodi da je u slučaju uhićenja hrvatskoga državljanina i branitelja Tihomira Purde, kao i u drugim slučajevima kada je raspisana Interpolova tjeralica, primio na znanje obavijest Interpola Hrvatska o raspisanoj tjeralici koja je dostavljena mjerodavnom Županijskom državnom odvjetništvu u Vukovaru. Podsjeća se da Interpol Hrvatska dostavlja obavijest o raspisanoj tjeralici i Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske kao tijelu ovlaštenom za postupke izručenja, kao i mjerodavnoj policijskoj upravi. Navodi se da je odlučivanje o mogućem kaznenom progonu svrha da se o tomu obavijesti mjerodavno državno odvjetništvo. "Kako je prethodni postupak u skladu sa odredbom čl. 36. st. 3. t. 2. Zakona o državnom odvjetništvu tajan, to državno odvjetništvo kao tijelo kaznenog progona nije ovlašteno o tome obavještavati osobu prema kojoj je raspisana tjeralica kao ni o sadržaju same tjeralice", stoji u priopćenju DORH-a. Ministarstvo pravosuđa u odgovoru Hini navodi da nije obvezno niti može davati informacije o osobama s međunarodnih tjeralica te da nema ovlasti postupati prema sadržaju tih dokumenata, što znači da ne može niti obavještavati osobe da je za njima raspisana tjeralica, a u Ministarstvu unutarnjih poslova također navode da nemaju zakonske osnove obavijestiti osobe za kojima je raspisana tjeralica jer je to službena tajna. Glasnogovornik MUP-a Krunoslav Borovec potvrdio je Hini da je MUP još 2007. dobio Interpolovu tjeralicu za Tihomirom Purdom, nakon čega je na sastanku s Ministarstvom pravosuđa i Državnim odvjetništvom zaključeno da ne može biti izručenja. Hrvatski državljanin Tihomir Purda (32) uhićen je u Bosni i Hercegovini na graničnome prijelazu Županja-Orašje 5. siječnja 2011 po tjeralici što je za njim raspisalo srbijansko pravosuđe.
ZAGREB - Od hrvatskoga Ministarstva pravosuđa i Državnog odvjetništva nije se moglo doznati zašto se točno tereti hrvatskog branitelja Tihomira Purdu koji je prošle srijede uhićen pri pokušaju ulaska u BiH na temelju Interpolove tjeralice raspisane na zahtjev srbijanske policije, a sud Bosne i Hercegovine ima samo podatak da ga Srbija traži zbog navodnih ratnih zločina. Ministarstvo pravosuđa u odgovoru Hini navodi da nije obvezno niti može davati informacije o osobama s međunarodnih tjeralica te da nema ovlasti postupati prema sadržaju tih dokumenata, što znači da ne može niti obavještavati osobe da je za njima raspisana tjeralica. U Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) također navode da nemaju zakonske osnove obavijestiti osobe za kojima je raspisana tjeralica jer je to službena tajna. Glasnogovornik MUP-a Krunoslav Borovec potvrdio je danas Hini da je MUP još 2007. dobio Interpolovu tjeralicu za Tihomirom Purdom, nakon čega je na sastanku s Ministarstvom pravosuđa i Državnim odvjetništvom zaključeno da ne može biti izručenja. Tjeralica za Purdom objavljena je 2007., a pošto ju je zagrebački ured Interpola evidentirao, obaviješteni su Ministarstvo pravosuđa i Državno odvjetništvo. Na sastanku tih dviju ustanova s MUP-om zaključeno je da ne može biti izručenja, rekao je Borovec. O tome su, dodao je, obaviješteni ured Interpola u Lyonu i u Beogradu, koji je raspisao tjeralicu.
ZAGREB - Hrvatski ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković i srbijanska ministrica pravosuđa Snežana Malović u srijedu će u Zagrebu predsjedavati sjednicom mješovitog povjerenstva dvaju ministarstava za pripremu i razmjenu popisa optuženih ili osuđenih za ratne zločine, potvrdio je Bošnjaković HTV-u, te ustvrdio da u Srbiji postoji "siva zona" necentraliziranih podataka. Na dnevnom redu bit će sva otvorena pitanja, rekao je Bošnjaković. Popis osoba optuženih ili osuđenih za ratne zločine postao je aktualan prošle srijede nakon što je hrvatski branitelj Tihomir Purda uhićen pri ulasku u BiH na temelju Interpolove tjeralice raspisane na zahtjev srbijanske policije, iako nije bio na popisu 40-ak osoba, kojeg je Hrvatskoj dostavila Srbija. "Mi smo dobili korektan popis od Republike Srbije i po tom popisu znamo tko je procesuiran i tko je u kojoj fazi a mi smo također drugoj strani predali naš popis i to je imalo za cilj da ne dolazi do ovakvih situacija, odnosno da naša i njihova tijela znaju u odnosu na koga se vodi postupak", rekao je Bošnjaković. Na novinarsku konstataciju da Purda nije bio na tom popisu a ipak je uhićen, Bošnjaković je rekao da je to predmet aktivnosti i razgovora s tijelima Republike Srbije. Ustvrdio je pritom da postoji "siva zona", a to su djelovanja vojnog tužilaštva i vojnih sudova u Srbiji početkom 1990-ih. Tu je, dodao je ministar, došlo do određenih presuda i podizanja optužnica koje su prosljeđene njihovim okružnim sudovima pa sada ni oni nemaju centralizirane podatke. Upitan koliko je ljudi u sivim zonama, ministar je rekao da je to sad predmet daljnjih razgovora i da zato imaju povjerenstvo koje treba utvrditi tko se nalazi na popisima i da se situacije, kao u slučaju Purde, više ne ponavljaju. Za popis od 340 ljudi koje navodno terete srbijanske vlasti, a objavljen je u hrvatskim medijima, Bošnjaković je rekao da ga negiraju službena tijela Srbije.
ZAGREB - Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS) u osudila je uhićenje hrvatskog branitelja Tihomira Purde, zahtjevajući od predsjednika republike Ive Josipovića i premijerke Jadranke Kosor da se angažiraju na hitnom rješavanju tog slučaja. HSLS-ovci smatraju kako Purdi kao hrvatskom državljanu, Hrvatska treba pružiti svu konzularnu pomoć, sukladno domaćim i međunarodnim propisima. Također, sva nadležna državna tijela u okviru svojih nadležnosti i međunarodne suradnje s BiH i Srbijom moraju učiniti sve da se slučaj riješi što prije, zakonito i pravedno, uz poštivanje normi domaćeg i međunarodnog prava. Od predsjednika Josipovića i premijerke Kosor traže da se angažiraju oko rješavanja slučaja Tihomira Purde u konkretnim dogovorima sa vlastima Republike Srbije i BiH, te poduzmu hitne pravne i diplomatske mjere za zaštitu uhićenog hrvatskog branitelja. Također pozivaju i Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo unutarnjih poslova i Državno odvjetništvo da zaštite interese hrvatskih branitelja te da ih upute gdje mogu dobiti informaciju jesu li na popisu osoba protiv kojih su pokrenuti ili vođeni postupci zbog kaznenih djela ratnih zločina.
ZAGREB - Izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda jučer je odbilo žalbe na zapljenu umjetnina obitelji Sanader, koje je po nalogu suda policija odnijela iz njihove vile u Kozarčevoj te poslovnog prostora u Šarengradskoj ulici u Zagrebu. Osim Mirjane i Ive Sanadera na odluku suca istrage o zapljeni slika i skuptura žalio se i Sanaderov poslovni partner Steven Vatroslav Brkich, s kojim je nakon odlaska s dužnosti bivši premijer vodio tvrtke "Perbujac" i "Alia savjetovanje". Izvanraspravno vijeće utvrdilo je da su žalbe na odluku suca istrage neutemeljene, kazao je glasnogovornik Županijskog suda Krešimir Devčić. Podsjetio je da je odluka ista kao i u slučaju žalbi na sudske odluke o blokadi nekoliko privatnih računa, poslovnog prostora u Šarengradskoj ulici te Sanaderovog udjela u tvrtkama koje je vodio s Brkichem. Sanaderov odvjetnik Goran Suić kazao je da odluku ne može komentirati prije nego što ju, zajedno s obrazloženjem, dobije napismeno. No, Suić se osvrnuo na medijske napise da je Sanader prije uhićenja uspio sakriti nekoliko vrijednih umjetnina jednog od najpoznatijih hrvatskih slikara Vlahe Bukovca, kao i vrijednu kolekciju satova. "Takve tvrdnje su neutemeljene. To su priče za malu djecu", kazao je Suić Hini, najavivši da će uskoro ponovno posjetiti svog branjenika u pritvoru u Salzburgu.
VODICE - Uz pomoć donacije Vlade Savezne Republike Njemačke od 200 tisuća eura za razminiranje minski sumnjivog područja kod naselja Čista Mala, jučer je počelo razminiranje oko 200 tisuće metara četvornih na tom području u vodičkom zaleđu. Razminiranje bi trebalo završiti do 20. veljače. Njemačka je Vlada donaciju od 200 tisuća eura uputila Međunarodnom Fondu za razminiranje i pomoć žrtvama mina za projekt "Livade, pašnjaci i šume jugoistočno od naselja Čista Mala", kojega je za financiranje nominirao Grad Vodice, a donaciju je danas preuzela vodička gradonačelnica Branka Juričev Martinčev. Preuzimanju donacije nazočili su direktor Međunarodne fondacije za razminiranje Dorijan Maršič, ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje Zdravko Modrušan, veleposlanik Veleposlanstva SR Njemačke dr. Bernard Fischer te šibensko-kninski župan Goran Pauk. Željeli smo da se razminira prostor nekadašnje borbene linije, gdje danas živi mnogo hrvatskih građana srpske nacionalnosti. Veseli nas što na ovaj način dajemo doprinos međusobnom pomirenju dvaju naroda, izjavio je novinarima njemački veleposlanik Fisher. Iznos kojim se financira razminiranje u Čistoj Maloj dio je financijskih sredstava koje je Njemačka dala za potporu razminiranja u Hrvatskoj u 2010., a koja iznose oko 730 tisuća eura. U proteklim godinama Njemačka je za razminiranje u Hrvatskoj ukupno donirala oko 8,5 milijuna eura.
POŽEGA - U vojarni u Požegi jučer je počelo dragovoljno služenje vojnog roka vrhunskih športaša, koji su s Ministarstvom obrane, a na prijedlog Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO), potpisali ugovor o prijamu u djelatnu vojnu službu Oružanih snaga RH, priopćeno je iz Ministarstva obrane. Od 20 vrhunskih športaša koji su potpisali ugovor, njih 16, među kojima su četiri žene, prolazit će obuku dragovoljnog služenja vojnog roka, dok su četiri kandidata već ranije odslužila vojni rok. Na dragovoljno služenje vojnog roka pozvani su: Damir Martin (veslanje), David Šain (veslanje), Igor Marenić (jedrenje), Šime Fantela (jedrenje), Tonči Stipanović (jedrenje), Lucija Zaninović (taekwondo), Stipe Jarloni (taekwondo), Filip Hrgović (boks), Bojan Đurković (streljaštvo), Andreja Đaković (judo), Ivana Maranić (judo), Filip Grgić (taekwondo), Valent Sinković (veslanje), Martin Sinković (veslanje), Tina Mihelić (jedrenje) i Marko Premužić (padobranstvo). Dragovoljno služenje vojnog roka inače traje osam tjedana, a za ročnike - vrhunske športaše u ovom programu organizirano je u trajanju od dva tjedna koja obuhvaćaju provođenje osnovne obuke u vojarni u Požegi. Po uspješnom završetku obuke i proteku inače redovitih osam tjedana, dakle s početkom ožujka 2011., športaši će biti primljeni u djelatnu vojnu službu, sukladno Sporazuma o suradnji, unapređenju i razvoju športa u Republici Hrvatskoj, potpisanom između Ministarstva obrane i HOO-a kojim se, uz ostalo, predviđa i mogućnost zapošljavanja vrhunskih i kategoriziranih sportaša u MORH-u i Oružanim snagama RH. Osim navedenih športaša na odsluženju vojnog roka, s početkom ožujka u Oružane snage RH bit će primljeni još i Tonimir Sokol (hrvanje), Ivan Kljaković-Gašpić (jedrenje), Danijel Domdjoni (karate) te Natko Zrnčić-Dim (skijanje), koji su vojni rok već ranije odslužili.
ZAGREB - Prvo ovogodišnje predstavljanje autora u Dokukinu Croatia posvećeno je redatelju Miroslavu Mikuljanu, čiji će se izbor ranih radova nastalih između 1964. i 1979. prikazati 13. siječnja, izvijestilo je to zagrebačko kino. Među izabranim filmovima, nastalima u produkciji Kino kluba Zagreb, Jadran filma i Studija za dokumentarni film, su "Sava kod Zagreba" (1964.), "Post sezona" (1970.) "Jesenice Stuttgart" (1970.), "Ljetni dan" (1974.) "Za poslom" (1971.) "Što će biti s Adamom" (1977.) "Moj prvi radni dan" (1971.), "Radnica (1978.), "Oproštaj" (1978.) i "Lica i maske (1979.). Prikazat će se i njegov noviji film "Ljudi s mliječnog puta" koji je na zadnjem ZagrebDoxu osvojio nagradu publike, na Danima Hrvatskog filma "Oktavijana" za najbolji dokumentarac, dok je na Međunarodnom festivalu ekološkog i turističkog filma proglašen najboljim filmom. To je priča o Hrvatskoj na putu prema Europskoj uniji, o svakodnevici, tjeskobi, planovima i snovima popularnih mljekarica sa zagrebačkih tržnica koje prodaju sir i vrhnje, nešto što može postati hrvatski brend, ali na vjetrometini novih pravila i propisa može i nestati. Miroslav Mikuljan (Križevci, 1943.) diplomirao je filmsku i TV montažu na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti. Dokukino Croatia će od 14. siječnja prikazivati talijanski dokumentarac "Ja sam Isus" Valerie Gudenus i Heloise Sartorato, koji je bio u službenoj konkurenciji 8. Zagreb Film Festivala. Film prikazuje zajednice u Sibiru, Brazilu i Velikoj Britaniji, nastale oko različitih osoba koje tvrde da su Krist koji je po drugi put sišao među ljude.
ZAGREB - Društvo za promicanje književnosti na novim medijima (DPKM) prošle je godine na mrežnim stranicama projekta "Besplatne elektroničke knjige" objavilo desetak novih naslova. Besplatne elektroničke knjige tijekom 2010. čitalo je 120 tisuća posjetitelja, što je u prosjeku 10 tisuća čitatelja na mjesec, priopćio je danas DPKM, koji navodi da je na njegovim mrežnim stranicama trenutačno dostupan 121 naslov. Među najčitanijim besplatnim elektroničkim knjigama su "Mediji, propaganda i sistem" Noama Chomskog, knjiga koju je čitalo oko 56.000 čitatelja, "Tajna ženskih gaćica" Ratka Bjelčića, koju je čitalo oko 27.000 čitatelja, te Zbornik "9 priča" koji je čitalo oko 24.000 posjetitelja. Najčitanija knjiga poezije je "Pristajanje" Tomislava Bogdana, koju je čitalo 9479 posjetitelja mrežnih stranica projekta, a najčitaniji prijevodni naslov, osim knjige Noama Chomskog, jest knjiga Francoisa duc de La Rochefoucaulta "Maksime" s više od 7000 čitatelja. DPKM namjerava 2011. godine objaviti još deset novih knjiga, među kojima su knjige Damira Šodana, Tvrtka Vukovića, Henryja Davida Thoreaua, Borisa Becka, Dražena Šimleše i Ivana Hercega.
OPATIJA - Zgrada opatijske tržnice, izgrađena 1898. godine, otvorena je jučer nakon temeljite obnove, a službeno su je otvorili opatijski gradonačelnik Ivo Dujmić i najstarija prodavačica Jelka Sušanj. Obnova je trajala od rujna prošle godine, a radovi su vrijedni 6,3 milijuna kuna. Investitor je opatijska komunalna tvrtka "Komunalac", a izvođač radova zagrebačka tvrtka "Eding". Obnovom su poboljšani tehničko-sanitarni uvjeti i organizacija prostora, koja je usklađena sa zakonskom regulativom i zahtjevima konzervatorskog odjela. Obnovljeni je unutrašnjost i svi građevinski elementi, od krovišta do bravarije i građevinske stolarije, a zamijenjene su i instalacije. U prizemlju će prijepodne raditi zelena tržnica, a na prvome katu cijeli će dan biti otvorene prodavaonice živežnih namirnica. Tijekom radova, povrće, voće, meso i riba prodavali su se na četiri improvizirana prodajna mjesta, među ostalim i u šatorima na jednom parkiralištu. Zgradu tržnice izgradila je tvrtka Francesca Matiassija 1898., a služila je za iste svrhe od samog početka. Ribarnica je dograđena 1907. godine.
BJELOVAR - Pravomoćnom presudom Općinskoga suda u Bjelovaru taj je grad Gradskome društvu Crvenoga križa dužan uplatiti 1,9 milijuna kuna glavnice i dva milijuna kuna kamata jer je od 2002. do 2008. uplaćivao manje novca nego što je predviđeno Zakonom o Hrvatskome crvenom križu. Po riječima ravnatelja Gradskog društva Crvenoga križa Ratimira Blažekovića, Bjelovar je u tom razdoblju uplatio oko dva milijuna kuna, što je dvostruko manje od minimalnog iznosa. "Godinama sam upozoravao na nepravilnosti, ali su naša upozorenja ignorirali pa smo pravdu potražili na sudu. Naše dopise i prijedlog za nagodbu ignorirali su čak i kada je sudski postupak bio u tijeku", objasnio je ravnatelj Blažeković. Gradonačelnik Antun Korušec, koji je na toj dužnosti 2008. godine zamijenio Đurđu Adlešič, izjavio je kratko da je postupak naslijedio. "Ne bježimo od isplate, sudska odluka mora se poštovati. S Crvenim križem dogovaramo se na koji ćemo način to učiniti", rekao je Korušec. Po odredbama Zakona o Hrvatskome crvenom križu, jedinice lokalne samouprave za Crveni križ obvezne su izdvojiti iz gradskog proračuna od 0,7 posto do dva posto.