ZAGREB - Predsjednik Republike Ivo Josipović ocijenio je večeras kako je Hrvatska danas bliže zemlji pravednosti nego što je bila prije godinu dana, kada je pobijedio na predsjedničkim izborima. "Hrvatska je očito zemlja koja je imala i ima problema s pravednošću na više razina. Prilično izražena korupcija i organizirani kriminal su glavni izvor osjećaja nepravde. S druge strane su ekonomski problemi. Kao država smo učinili ozbiljan iskorak u pogledu postizanja pravednosti na razini korupcije i organiziranog kriminala, a više se može učiniti na razini ekonomije", kazao je Josipović u razgovoru za RTL televiziju u povodu godinu dana od pobjede na izborima na kojima je jedan od njegovih slogana upravo bila "pravda". Naglasivši kako je za postizanje cilja - pravedne Hrvatske - zasigurno potrebno više od godinu dana, Josipović je ocijenio kako je Hrvatska, što se tiče korupcije i organiziranog kriminala te po aktivnostima koje su poduzimane iz njegova Ureda, nešto bliže pravednosti nego prije godinu dana. Predsjednik Josipović nije htio govoriti o slučaju Ive Sanadera kazavši kako ne govori o postupcima koji su u tijeku. "I to smatram dijelom pravednosti i mislim da smo kao društvo tu još pomalo nezreli jer smo vidjeli da su određeni mediji znali pretjerivati u izlaganju privatnosti obitelji, susjeda i prijatelja ne samo bivšeg premijera nego i nekih drugih osoba", rekao je. Upozorio je kako je važno je da se svi postupci provedu pravedno, bez utjecaja politike. "Prema tome, pretjerano medijsko eksponiranje, iznošenje određenih dokaza u javnosti, prejudiciranje krivnje zasigurno ne bi bio dobar pristup u bilo kojem predmetu, a posebno u ovako osjetljivom. Pustimo pravosudnim tijelima da bez ikakvog utjecaja politike, bez vanjskih pritisaka odrade posao", kazao je. Dodao je kako sama činjenica da danas u Hrvatskoj nema nikog tko je nedodirljiv "govori jako puno". "Mislim da je to ogroman, veliki korak prema pravednosti", ustvrdio je. Ocijenio je kako je odnos Ureda predsjednika i Hrvatske vlade danas bolji nego na početku njegova mandata i ukupno ga nazvao vrlo dobrim. "To znači da smo svjesni onih razlika koje postoje među nama i da zaista odgovorno pristupamo prema odgovornostima koje imamo. Dakle, nikako ne bi trebalo miješati naše poslove", kazao je.
ZAGREB - Srbija je obmanula Hrvatsku i nije u popis osumnjičenih osoba što ga je predala Hrvatskoj uvrstila Tihomira Purdu pa tražimo da Hrvatska inzistira da Srbija povuče raspisanu međunarodnu tjeralicu za Purdu i odustane od podnošenja zahtjeva za njegovo izručenje te da možebitno procesuiranje prepusti Hrvatskoj, a od predsjednice hrvatske vlade tražimo pokretanje odgovornosti protiv odgovornih osoba u hrvatskome Ministarstvu pravosuđa i MUP-u za počinjene propuste, ističe u priopćenju Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčevića. Ona smatra kako taj slučaj pokazuje grube propuste i neusklađenost rada Ministarstva pravosuđa i MUP-a te pokušaj opravdavanja vlastite odgovornosti za učinjene propuste jer su oba ministrstavtva, kako se navodi, u posjedu popisa osumnjičenih osoba koji je Srbija predala Hrvatskoj te raspisanih međunarodnih tjeralica što ih je Srbija preko Interpola izdala za hrvatske državljene. Netočne su i u izravnom protuslovlju s priopćenjem DORH-a (srpanj 2010.), kako navodi HSP dr. Ante Stračevića, izjave ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića i glasnogovornika MUP-a Krunoslava Borovca da hrvatske vlasti nemaju obvezu obavještavati hrvatske građane o tomu da je za njima raspisana tjeralica i da su na popisu osumnjičenih osoba.
ZAGREB - Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) priopćilo je danas da DORH, kao tijelo kaznenoga progona, nije ovlašten obavještavati osobu prema kojoj je raspisana međunarodna tjeralica, kao i obavještavati ju o sadržaju same tjeralice. U priopćenju DORH navodi da je u slučaju uhićenja hrvatskoga državljanina i branitelja Tihomira Purde, kao i u drugim slučajevima kada je raspisana Interpolova tjeralica, primio na znanje obavijest Interpola Hrvatska o raspisanoj tjeralici koja je dostavljena mjerodavnom Županijskom državnom odvjetništvu u Vukovaru. Podsjeća se da Interpol Hrvatska dostavlja obavijest o raspisanoj tjeralici i Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske kao tijelu ovlaštenom za postupke izručenja, kao i mjerodavnoj policijskoj upravi. Navodi se da je odlučivanje o mogućem kaznenom progonu svrha da se o tomu obavijesti mjerodavno državno odvjetništvo. "Kako je prethodni postupak u skladu sa odredbom čl. 36. st. 3. t. 2. Zakona o državnom odvjetništvu tajan, to državno odvjetništvo kao tijelo kaznenog progona nije ovlašteno o tome obavještavati osobu prema kojoj je raspisana tjeralica kao ni o sadržaju same tjeralice", stoji u priopćenju DORH-a. Ministarstvo pravosuđa u današnjem odgovoru Hini navodi da nije obvezno niti može davati informacije o osobama s međunarodnih tjeralica te da nema ovlasti postupati prema sadržaju tih dokumenata, što znači da ne može niti obavještavati osobe da je za njima raspisana tjeralica, a u Ministarstvu unutarnjih poslova također navode da nemaju zakonske osnove obavijestiti osobe za kojima je raspisana tjeralica jer je to službena tajna. Glasnogovornik MUP-a Krunoslav Borovec potvrdio je danas Hini da je MUP još 2007. dobio Interpolovu tjeralicu za Tihomirom Purdom, nakon čega je na sastanku s Ministarstvom pravosuđa i Državnim odvjetništvom zaključeno da ne može biti izručenja. Hrvatski državljanin Tihomir Purda (32) uhićen je u Bosni i Hercegovini na graničnome prijelazu Županja-Orašje 5. siječnja 2011 po tjeralici što je za njim raspisalo srbijansko pravosuđe.
ZAGREB - Od hrvatskoga Ministarstva pravosuđa i Državnog odvjetništva danas se nije moglo doznati zašto se točno tereti hrvatskog branitelja Tihomira Purdu koji je prošle srijede uhićen pri pokušaju ulaska u BiH na temelju Interpolove tjeralice raspisane na zahtjev srbijanske policije, a sud Bosne i Hercegovine ima samo podatak da ga Srbija traži zbog navodnih ratnih zločina. Ministarstvo pravosuđa u odgovoru Hini navodi da nije obvezno niti može davati informacije o osobama s međunarodnih tjeralica te da nema ovlasti postupati prema sadržaju tih dokumenata, što znači da ne može niti obavještavati osobe da je za njima raspisana tjeralica. U Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) također navode da nemaju zakonske osnove obavijestiti osobe za kojima je raspisana tjeralica jer je to službena tajna. Glasnogovornik MUP-a Krunoslav Borovec potvrdio je danas Hini da je MUP još 2007. dobio Interpolovu tjeralicu za Tihomirom Purdom, nakon čega je na sastanku s Ministarstvom pravosuđa i Državnim odvjetništvom zaključeno da ne može biti izručenja. Tjeralica za Purdom objavljena je 2007., a pošto ju je zagrebački ured Interpola evidentirao, obaviješteni su Ministarstvo pravosuđa i Državno odvjetništvo. Na sastanku tih dviju ustanova s MUP-om zaključeno je da ne može biti izručenja, rekao je Borovec. O tome su, dodao je, obaviješteni ured Interpola u Lyonu i u Beogradu, koji je raspisao tjeralicu.
ZAGREB - Hrvatski ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković i srbijanska ministrica pravosuđa Snežana Malović u srijedu će u Zagrebu predsjedavati sjednicom mješovitog povjerenstva dvaju ministarstava za pripremu i razmjenu popisa optuženih ili osuđenih za ratne zločine, potvrdio je poslijepodne Bošnjaković HTV-u, te ustvrdio da u Srbiji postoji "siva zona" necentraliziranih podataka. Na dnevnom redu bit će sva otvorena pitanja, rekao je Bošnjaković u emisiji Hrvatska uživo. Popis osoba optuženih ili osuđenih za ratne zločine postao je aktualan prošle srijede nakon što je hrvatski branitelj Tihomir Purda uhićen pri ulasku u BiH na temelju Interpolove tjeralice raspisane na zahtjev srbijanske policije, iako nije bio na popisu 40-ak osoba, kojeg je Hrvatskoj dostavila Srbija. "Mi smo dobili korektan popis od Republike Srbije i po tom popisu znamo tko je procesuiran i tko je u kojoj fazi a mi smo također drugoj strani predali naš popis i to je imalo za cilj da ne dolazi do ovakvih situacija, odnosno da naša i njihova tijela znaju u odnosu na koga se vodi postupak", rekao je Bošnjaković. Na novinarsku konstataciju da Purda nije bio na tom popisu a ipak je uhićen, Bošnjaković je rekao da je to predmet aktivnosti i razgovora s tijelima Republike Srbije. Ustvrdio je pritom da postoji "siva zona", a to su djelovanja vojnog tužilaštva i vojnih sudova u Srbiji početkom 1990-ih. Tu je, dodao je ministar, došlo do određenih presuda i podizanja optužnica koje su prosljeđene njihovim okružnim sudovima pa sada ni oni nemaju centralizirane podatke. Upitan koliko je ljudi u sivim zonama, ministar je rekao da je to sad predmet daljnjih razgovora i da zato imaju povjerenstvo koje treba utvrditi tko se nalazi na popisima i da se situacije, kao u slučaju Purde, više ne ponavljaju. Za popis od 340 ljudi koje navodno terete srbijanske vlasti, a objavljen je u hrvatskim medijima, Bošnjaković je rekao da ga negiraju službena tijela Srbije.
ZAGREB - Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS) u današnjem je priopćenju osudila uhićenje hrvatskog branitelja Tihomira Purde, zahtjevajući od predsjednika republike Ive Josipovića i premijerke Jadranke Kosor da se angažiraju na hitnom rješavanju tog slučaja. HSLS-ovci smatraju kako Purdi kao hrvatskom državljanu, Hrvatska treba pružiti svu konzularnu pomoć, sukladno domaćim i međunarodnim propisima. Također, sva nadležna državna tijela u okviru svojih nadležnosti i međunarodne suradnje s BiH i Srbijom moraju učiniti sve da se slučaj riješi što prije, zakonito i pravedno, uz poštivanje normi domaćeg i međunarodnog prava. Od predsjednika Josipovića i premijerke Kosor traže da se angažiraju oko rješavanja slučaja Tihomira Purde u konkretnim dogovorima sa vlastima Republike Srbije i BiH, te poduzmu hitne pravne i diplomatske mjere za zaštitu uhićenog hrvatskog branitelja. Također pozivaju i Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo unutarnjih poslova i Državno odvjetništvo da zaštite interese hrvatskih branitelja te da ih upute gdje mogu dobiti informaciju jesu li na popisu osoba protiv kojih su pokrenuti ili vođeni postupci zbog kaznenih djela ratnih zločina.
ZAGREB - Izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda danas je odbilo žalbe na zapljenu umjetnina obitelji Sanader, koje je po nalogu suda policija odnijela iz njihove vile u Kozarčevoj te poslovnog prostora u Šarengradskoj ulici u Zagrebu. Osim Mirjane i Ive Sanadera na odluku suca istrage o zapljeni slika i skuptura žalio se i Sanaderov poslovni partner Steven Vatroslav Brkich, s kojim je nakon odlaska s dužnosti bivši premijer vodio tvrtke "Perbujac" i "Alia savjetovanje". Izvanraspravno vijeće utvrdilo je da su žalbe na odluku suca istrage neutemeljene, kazao je glasnogovornik Županijskog suda Krešimir Devčić. Podsjetio je da je odluka ista kao i u slučaju žalbi na sudske odluke o blokadi nekoliko privatnih računa, poslovnog prostora u Šarengradskoj ulici te Sanaderovog udjela u tvrtkama koje je vodio s Brkichem. Sanaderov odvjetnik Goran Suić kazao je da odluku ne može komentirati prije nego što ju, zajedno s obrazloženjem, dobije napismeno. No, Suić se osvrnuo na medijske napise da je Sanader prije uhićenja uspio sakriti nekoliko vrijednih umjetnina jednog od najpoznatijih hrvatskih slikara Vlahe Bukovca, kao i vrijednu kolekciju satova. "Takve tvrdnje su neutemeljene. To su priče za malu djecu", kazao je Suić Hini, najavivši da će uskoro ponovno posjetiti svog branjenika u pritvoru u Salzburgu.
ZAGREB - Predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor uputila je danas, u ime Vlade RH i svoje osobno ime, brzojav sućuti obitelji jazz glazbenika Boška Petrovića koji je, kako ističe, kroz desetljeća svog djelovanja promovirao hrvatsku glazbu u inozemstvu, a također je u Hrvatsku doveo mnoge poznate svjetske glazbenike. "Pamtit ćemo ga kao vrhunskog glazbenika koji svojim nastupima nikada nije razočarao mnogobrojnu i vjernu publiku. Njegova diskografija i brojne dobivene nagrade i priznanja svjedoče o značaju i vrsnoći njegovog stvaralaštva. Za Boška Petrovića možemo reći da ne samo da je strastveno volio, već da je živio jazz glazbu. Hrvatska je danas njegovim odlaskom ostala bez jedne od svojih glazbenih legendi", stoji u brzojavu sućuti predsjednice Vlade RH Jadranke Kosor. Hrvatski jazz glazbenik Boško Petrović iznenada je rano jutros preminuo u Zagrebu u 76. godini.
VODICE - Uz pomoć donacije Vlade Savezne Republike Njemačke od 200 tisuća eura za razminiranje minski sumnjivog područja kod naselja Čista Mala, danas je počelo razminiranje oko 200 tisuće metara četvornih na tom području u vodičkom zaleđu. Razminiranje bi trebalo završiti do 20. veljače. Njemačka je Vlada donaciju od 200 tisuća eura uputila Međunarodnom Fondu za razminiranje i pomoć žrtvama mina za projekt "Livade, pašnjaci i šume jugoistočno od naselja Čista Mala", kojega je za financiranje nominirao Grad Vodice, a donaciju je danas preuzela vodička gradonačelnica Branka Juričev Martinčev. Preuzimanju donacije nazočili su direktor Međunarodne fondacije za razminiranje Dorijan Maršič, ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje Zdravko Modrušan, veleposlanik Veleposlanstva SR Njemačke dr. Bernard Fischer te šibensko-kninski župan Goran Pauk. Željeli smo da se razminira prostor nekadašnje borbene linije, gdje danas živi mnogo hrvatskih građana srpske nacionalnosti. Veseli nas što na ovaj način dajemo doprinos međusobnom pomirenju dvaju naroda, izjavio je novinarima njemački veleposlanik Fisher. Iznos kojim se financira razminiranje u Čistoj Maloj dio je financijskih sredstava koje je Njemačka dala za potporu razminiranja u Hrvatskoj u 2010., a koja iznose oko 730 tisuća eura. U proteklim godinama Njemačka je za razminiranje u Hrvatskoj ukupno donirala oko 8,5 milijuna eura.
POŽEGA - U vojarni u Požegi danas je počelo dragovoljno služenje vojnog roka vrhunskih športaša, koji su s Ministarstvom obrane, a na prijedlog Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO), potpisali ugovor o prijamu u djelatnu vojnu službu Oružanih snaga RH, priopćeno je iz Ministarstva obrane. Od 20 vrhunskih športaša koji su potpisali ugovor, njih 16, među kojima su četiri žene, prolazit će obuku dragovoljnog služenja vojnog roka, dok su četiri kandidata već ranije odslužila vojni rok. Na dragovoljno služenje vojnog roka pozvani su: Damir Martin (veslanje), David Šain (veslanje), Igor Marenić (jedrenje), Šime Fantela (jedrenje), Tonči Stipanović (jedrenje), Lucija Zaninović (taekwondo), Stipe Jarloni (taekwondo), Filip Hrgović (boks), Bojan Đurković (streljaštvo), Andreja Đaković (judo), Ivana Maranić (judo), Filip Grgić (taekwondo), Valent Sinković (veslanje), Martin Sinković (veslanje), Tina Mihelić (jedrenje) i Marko Premužić (padobranstvo). Dragovoljno služenje vojnog roka inače traje osam tjedana, a za ročnike - vrhunske športaše u ovom programu organizirano je u trajanju od dva tjedna koja obuhvaćaju provođenje osnovne obuke u vojarni u Požegi. Po uspješnom završetku obuke i proteku inače redovitih osam tjedana, dakle s početkom ožujka 2011., športaši će biti primljeni u djelatnu vojnu službu, sukladno Sporazuma o suradnji, unapređenju i razvoju športa u Republici Hrvatskoj, potpisanom između Ministarstva obrane i HOO-a kojim se, uz ostalo, predviđa i mogućnost zapošljavanja vrhunskih i kategoriziranih sportaša u MORH-u i Oružanim snagama RH. Osim navedenih športaša na odsluženju vojnog roka, s početkom ožujka u Oružane snage RH bit će primljeni još i Tonimir Sokol (hrvanje), Ivan Kljaković-Gašpić (jedrenje), Danijel Domdjoni (karate) te Natko Zrnčić-Dim (skijanje), koji su vojni rok već ranije odslužili.
ZAGREB - Prvo ovogodišnje predstavljanje autora u Dokukinu Croatia posvećeno je redatelju Miroslavu Mikuljanu, čiji će se izbor ranih radova nastalih između 1964. i 1979. prikazati 13. siječnja, izvijestilo je danas to zagrebačko kino. Među izabranim filmovima, nastalima u produkciji Kino kluba Zagreb, Jadran filma i Studija za dokumentarni film, su "Sava kod Zagreba" (1964.), "Post sezona" (1970.) "Jesenice Stuttgart" (1970.), "Ljetni dan" (1974.) "Za poslom" (1971.) "Što će biti s Adamom" (1977.) "Moj prvi radni dan" (1971.), "Radnica (1978.), "Oproštaj" (1978.) i "Lica i maske (1979.). Prikazat će se i njegov noviji film "Ljudi s mliječnog puta" koji je na zadnjem ZagrebDoxu osvojio nagradu publike, na Danima Hrvatskog filma "Oktavijana" za najbolji dokumentarac, dok je na Međunarodnom festivalu ekološkog i turističkog filma proglašen najboljim filmom. To je priča o Hrvatskoj na putu prema Europskoj uniji, o svakodnevici, tjeskobi, planovima i snovima popularnih mljekarica sa zagrebačkih tržnica koje prodaju sir i vrhnje, nešto što može postati hrvatski brend, ali na vjetrometini novih pravila i propisa može i nestati. Miroslav Mikuljan (Križevci, 1943.) diplomirao je filmsku i TV montažu na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti. Dokukino Croatia će od 14. siječnja prikazivati talijanski dokumentarac "Ja sam Isus" Valerie Gudenus i Heloise Sartorato, koji je bio u službenoj konkurenciji 8. Zagreb Film Festivala. Film prikazuje zajednice u Sibiru, Brazilu i Velikoj Britaniji, nastale oko različitih osoba koje tvrde da su Krist koji je po drugi put sišao među ljude.
ZAGREB - Društvo za promicanje književnosti na novim medijima (DPKM) prošle je godine na mrežnim stranicama projekta "Besplatne elektroničke knjige" objavilo desetak novih naslova. Besplatne elektroničke knjige tijekom 2010. čitalo je 120 tisuća posjetitelja, što je u prosjeku 10 tisuća čitatelja na mjesec, priopćio je danas DPKM, koji navodi da je na njegovim mrežnim stranicama trenutačno dostupan 121 naslov. Među najčitanijim besplatnim elektroničkim knjigama su "Mediji, propaganda i sistem" Noama Chomskog, knjiga koju je čitalo oko 56.000 čitatelja, "Tajna ženskih gaćica" Ratka Bjelčića, koju je čitalo oko 27.000 čitatelja, te Zbornik "9 priča" koji je čitalo oko 24.000 posjetitelja. Najčitanija knjiga poezije je "Pristajanje" Tomislava Bogdana, koju je čitalo 9479 posjetitelja mrežnih stranica projekta, a najčitaniji prijevodni naslov, osim knjige Noama Chomskog, jest knjiga Francoisa duc de La Rochefoucaulta "Maksime" s više od 7000 čitatelja. DPKM namjerava 2011. godine objaviti još deset novih knjiga, među kojima su knjige Damira Šodana, Tvrtka Vukovića, Henryja Davida Thoreaua, Borisa Becka, Dražena Šimleše i Ivana Hercega.
OPATIJA - Zgrada opatijske tržnice, izgrađena 1898. godine, otvorena je danas nakon temeljite obnove, a službeno su je otvorili opatijski gradonačelnik Ivo Dujmić i najstarija prodavačica Jelka Sušanj. Obnova je trajala od rujna prošle godine, a radovi su vrijedni 6,3 milijuna kuna. Investitor je opatijska komunalna tvrtka "Komunalac", a izvođač radova zagrebačka tvrtka "Eding". Obnovom su poboljšani tehničko-sanitarni uvjeti i organizacija prostora, koja je usklađena sa zakonskom regulativom i zahtjevima konzervatorskog odjela. Obnovljeni je unutrašnjost i svi građevinski elementi, od krovišta do bravarije i građevinske stolarije, a zamijenjene su i instalacije. U prizemlju će prijepodne raditi zelena tržnica, a na prvome katu cijeli će dan biti otvorene prodavaonice živežnih namirnica. Tijekom radova, povrće, voće, meso i riba prodavali su se na četiri improvizirana prodajna mjesta, među ostalim i u šatorima na jednom parkiralištu. Zgradu tržnice izgradila je tvrtka Francesca Matiassija 1898., a služila je za iste svrhe od samog početka. Ribarnica je dograđena 1907. godine.
BJELOVAR - Pravomoćnom presudom Općinskoga suda u Bjelovaru taj je grad Gradskome društvu Crvenoga križa dužan uplatiti 1,9 milijuna kuna glavnice i dva milijuna kuna kamata jer je od 2002. do 2008. uplaćivao manje novca nego što je predviđeno Zakonom o Hrvatskome crvenom križu. Po riječima ravnatelja Gradskog društva Crvenoga križa Ratimira Blažekovića, Bjelovar je u tom razdoblju uplatio oko dva milijuna kuna, što je dvostruko manje od minimalnog iznosa. "Godinama sam upozoravao na nepravilnosti, ali su naša upozorenja ignorirali pa smo pravdu potražili na sudu. Naše dopise i prijedlog za nagodbu ignorirali su čak i kada je sudski postupak bio u tijeku", objasnio je ravnatelj Blažeković. Gradonačelnik Antun Korušec, koji je na toj dužnosti 2008. godine zamijenio Đurđu Adlešič, izjavio je kratko da je postupak naslijedio. "Ne bježimo od isplate, sudska odluka mora se poštovati. S Crvenim križem dogovaramo se na koji ćemo način to učiniti", rekao je Korušec. Po odredbama Zakona o Hrvatskome crvenom križu, jedinice lokalne samouprave za Crveni križ obvezne su izdvojiti iz gradskog proračuna od 0,7 posto do dva posto.