LONDON/ZAGREB - Agencija za izdavanje kreditnih rejtinga Standard & Poor's snizila je Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) dugoročni kreditni rejting i rejting za osigurane obveznice s prvenstvom naplate s 'BB' na 'BB-', navodeći kao razlog sniženi rejting Hrvatske. Odluka o rejtingu nadovezala se na sniženje rejtinga Republike Hrvatske s 'BBB' na 'BBB-' zbog pogoršanja fiskalne pozicije zemlje i nastavljene slabe fleksibilnosti u vanjskom financiranju, navodi analitičarka Tania Tsoneva u posljednjem izvješću S&P-a iz prosinca prošle godine. "Rejting 'BB-' temelji se na zasebnom kreditnom profilu tvrtke, koji i dalje ocjenjujemo ocjenom 'b', te na našem mišljenju da je 'velika' vjerojatnost da će vlada Republike Hrvatske pružiti pravodobnu i dostatnu izvanrednu potporu HEP-u u slučaju financijski poteškoća", dodala je Tsoneva. Ocjena agencije S&P o kreditnom rejtingu HEP-a temelji se na podacima o poslovanju koje je HEP ostvario u 2009. godini, istaknuli su pak iz HEP-a odgovarajući na upit o sniženju rejtinga. Napominju i da je u 2010. godini HEP, kada je riječ o financijskim pokazateljima, gotovo posve drugo poduzeće, obilježeno visokom likvidnošću, smanjenom kreditnom zaduženosti, posebice kratkoročnom, te daleko većom stopom ulaganja u proizvodne objekte. Ujedno, za 2010. se očekuje dobit od 1,5 milijardi kuna, što dodatno ukazuje na stabilnost i financijsku snagu poduzeća, navode iz Hrvatske elektroprivrede.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj je burzi u 2010. godini ostvareno 12,9 milijardi kuna ukupnog prometa, što je 18,2 posto veći promet nego u 2009., pri čemu je redoviti promet dionicama u odnosu na 2009. smanjen 22,3 posto i iznosio je 5,8 milijardi kuna, podaci su iz godišnjeg izvješća trgovanja na Burzi. Posljednji mjesec 2010. donio je neočekivani obrat za trgovinske statistike Zagrebačke burze. Sredinom prosinca "dogodila" se Ina i neki od prosinačkih dnevnih prometa ušli su među deset najboljih dnevnih prometa u povijesti Burze. Dionički indeksi u 2010. ostvarili su osjetan rast - Crobex za 5,3 posto, a Crobex 10 od 9,5 posto, a takav rast indeksa prošle godine nije zabilježila niti jedna burza uže regije. Najtrgovanija dionica u prošloj godini bila je dionica HT-a s prometom od 1,5 milijardi kuna, a cijena te dionice je porasla 5,2 posto, na 288,71 kunu. Slijedi dionica Ine, koja je bila najtrgovanija u prosincu, s godišnjim prometom od 1,2 milijarde kuna i rastom cijene od 93,3 posto, na 3.188,99 kuna. Treća na listi najtrgovanijih dionica u prošloj godini bila je povlaštena dionica Adris grupe koje je protrgovano za 268,1 milijun kuna, uz rast cijene za 1,6 posto. Dionica Atlantske plovidbe ostvarila je 236,2 milijuna kuna prometa, uz pad cijene od 22,3 posto, dok je cijena dionice Dalekovoda pala 20 posto, a promet tom dionicom iznosio je 228,4 milijuna kuna.
ZAGREB - Dionica Ine i danas je najtrgovanija na Zagrebačkoj burzi, a od 14. prosinca kada je obustavljena suspenzija trgovanja, pa do 5. siječnja Ininom je dionicom ostvaren promet veći od 1,12 milijardi kuna i protrgovano su 389.122 Inine dionice. To je 48,6 posto od 800.910 dionica institucionalnih i malih dioničara na koje se odnosi ponuda MOL-a po cijeni od 2.800 kuna po dionici, a 3,89 posto od ukupnog broja dionica Ine. Temeljni kapital Ine podijeljen je na deset milijuna dionica, a dva najveća dioničara su mađarski MOL koji ima udjel od 47,16 posto, te hrvatska Vlada sa 44,84 posto. Mirovinski fondovi počeli su kupovati dionicu Ine po cijeni od 2.830 kuna po dionici. Nakon pet-šest dana cijena dionice Ine počela je rasti da bi ovog tjedna prešla razinu od 3.200 kuna, na kojoj je zadnji put bila u svibnju 2007. godine. Po posljednjim podacima Središnjeg klirinško depozitarnog društva (SKDD), važećim za uredovni dan 5. siječnja, četiri obvezna mirovinska fonda imala su ukupno 3,5 posto od ukupnog broja dionica Ine. Najviše među njima AZ obvezni mirovinski fond sa 165.157 dionica Ine ili 1,65 posto, čime je na trećem mjestu među deset vodećih dioničara Ine.
ZAGREB - U jedanaest mjeseci prošle godine u hrvatskom je teritorijalnom moru bilo 847 kružnih putovanja stranih brodova, što je 11,3 posto više nego u isto vrijeme 2009., a na tim je brodovima bilo 7 posto više putnika, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Na kružnim putovanjima stranih brodova u prvih je jedanaest mjeseci lani bilo ukupno 1,08 milijuna putnika. Strani brodovi na kružnim putovanjima u hrvatskom su teritorijalnom moru u jedanaest mjeseci boravili ukupno 1.729 dana, što je 5,4 posto više nego u istom razdoblju 2009., a u prosjeku su boravili dva dana. Najviše stranih brodova na kružnim putovanjima svoj prvi ulazak u teritorijalno more Republike Hrvatske evidentirao je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (74,6 posto), a slijedi Splitsko-dalmatinska županija (15,6 posto).
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi danas su indeksi u blagoj negativnoj stagnaciji, dok su u najvećem fokusu investitora dionice Ine i Jadranskog naftovoda. Crobex indeks bio je oko podneva u blagom minusu od 0,08 posto, na 2.149 bodova, a Crobex10 za 0,15 posto, na 1.176 bodova. Redovni promet dionicama iznosi je 27,5 milijuna kuna. Dionicom Ine ostvareno oko 12 milijuna kuna prometa. Cijena joj stagnira na 3.202 kune. Po likvidnosti slijedi dionica Janafa, kojom je ostvareno 3,3 milijuna kuna prometa. Pritom je samo u jednoj transakciji vlasnika promijenilo 1.000 komada dionica, po cijeni od 3.120 kuna ili 3,5 posto višoj nego prethodnoga trgovinskog dana. Slijedi dionica HT-a, kojom je do podneva ostvareno 2,5 milijuna kuna prometa. Pritom joj se cijena spustila 0,4 posto, na 295,38 kuna. Među milijunaše uvrstile su se još i dionice Dalekovoda, Ingre i Končar Elektroindustije. Pritom je dionica Dalekovoda poskupjela 1,9 posto, dok su dionice Ingre pretrpjele pad cijene za 8,8 posto, a Končara za 1,8 posto.
ZAGREB - Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) oslabila prema euru za 0,02 posto u odnosu na tečajnu listu od srijede, a za 0,09 posto prema tečajnici od prošloga petka. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 7,391111 kunu. Na vrijednosti su prema kuni na tjednoj razini osjetnije dobile ostale promatrane inozemne valute. Američki je dolar poskupio 3 posto, na 5,689847 kuna, a vrijednost britanske funte je porasla 2,62 posto, na 8,793707 kuna. Srednji tečaj švicarskog franka od 5,910997 kuna na tjednoj je razini viši 0,10 posto. U odnosu na tečajnicu od srijede kuna je oslabila prema dolaru za 2,02 posto, prema funti za 1,04 posto te prema franku za 0,78 posto.