ZAGREB - Bosna i Hercegovina danas je preuzela rotirajuće predsjedništvo Vijećem sigurnosti UN-a, a glavna tema njezina jednomjesečnog vođenja toga tijela bit će "izgradnja mira", javlja Radio Slobodne Europe. BiH je dvogodišnji mandat nestalne članice Vijeća sigurnosti preuzela 1. siječnja prošle godine. Na to je mjesto izabrana po regionalnom ključu, nakon isteka hrvatskog dvogodišnjeg mandata. Bivši veleposlanik BiH u UN-u Mirza Kušljugić priznao je za RSE da je "paradoksalno" da Vijećem sigurnosti predsjeda zemlja koja je nakon izbora još uvijek bez vlade, u kojoj još uvijek postoji snažna misija UN-a". "Paradoksalno da jedna zemlja bude i članica Vijeća sigurnosti, a da se onda na Vijeću razmatra točka dnevnog reda koja se tiče te zemlje", rekao je Kušljugić, dodavši da su vlasti u BiH, kada su prije 10 godina kandidrale zemlju za članstvo u VS-u stvarno mislile da će zemlja desetljeće kasnije izgledati drukčije, da će biti članica NATO-a i na pragu ulaska u EU. Najvažnija tema koja će se naći na dnevnom redu VS-a u siječnju je referendum o neovisnosti južnog dijela Sudana. Hrvatska, članica VS-a od 1. siječnja 2008. do 31. prosinca 2009. godine, tim je tijelom predsjedala u prosincu 2008. godine.
ZAGREB - Litva je u subotu preuzela jednogodišnje predsjedanje Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju, objavljeno je na internetskim stranicama OESS-a. Prošle godine OESS-om je predsjedao Kazahstan. Litva je najavila da će se u svom mandatu zalagati za jačanje demokracije, zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, posebice slobode medija, promovirati energetsku sigurnost u Europi i nadograđivati sinergiju između regionalnih organizacija. "Radit ćemo u cilju izgradnje stvarno sigurne zajednice, bez izazivanja podjela, gdje se obaveze izvršavaju, gdje je uporaba sile nezamislivo, i gdje se ljudska prava i temeljne slobode potpuno poštuju", poručio je novi predsjedavajući, litavski ministar vanjskih poslova Audronius Ažubalis. "OESS mora učiniti više kako bi se suočio s nekim starim, ali i novim prijetnjama 21. stoljeća - unutar područja OESS-a, ali i izvan njega", dodao je i spomeno internetsku sigurnost, te krijumčarenje ljudi i droga. Ažubalis je posebno istaknuo kako su sloboda medija i sigurnost novinara od ključne važnosti za funkcioniranje demokratskog društva, navodi se na internetskoj stranici OESS-a.
KAIRO - Dvadeset i jedna osoba ubijena je u novogodišnjoj noći u napadu automobilom bombom ispred kršćanske crkve u egipatskom gradu Aleksandriji, objavilo je ministarstvo unutarnjih poslova. Eksplozija, za koju za sada nitko nije preuzeo odgovornost, odjeknula je pola sata nakon ponoći dok su vjernici izlazili iz crkve Sidi Bešr u Aleksandriji. Ranjene su 43 osobe. Nakon eksplozije došlo je do prosvjeda kršćana na ulicama Aleksandrije i zatim do sukoba skupina kršćana i muslimana koji su jedni druge gađali kamenjem. Zapaljeno je nekoliko automobila. Policija je morala suzavcem rastjerati mnoštvo s ulica i situacija se do jutra smirila. Egipat je pojačao sigurnost oko kršćanskih crkava pošto je u studenome jedna skupina povezana s iračkom Al-Kaidom zaprijetila da će ih napasti.
NAPULJ - Tijekom novogodišnje noći u Napulju jedna osoba je smrtno stradala, 70 ih je ozlijeđeno, a u gradu je izbilo 140 manjih požara. Taj grad na jugu Apeninskog poluotoka tradicionalno ima najbučniji doček Nove godine u Italiji, pa niti ovaj nije bio iznimka. Policija je objavila da je jedan 39-godišnjak smrtno stradao pogođen u potiljak zalutalim metkom ispaljenim s nekog balkona. Više od 70 ljudi je ozlijeđeno, među kojima i jedan 28-godišnjak kojeg je zalutali metak pogodio u lice i on je u teškom stanju, a ostali su ozlijeđeni u vatrometu. Vatrogasci su tijekom noći morali gasiti 140 požara koji su izbili na hrpama smeća po gradu, a izazvali su ih ili vatromet ili ostala pirotehnička sredstva koja se u Napulju koristi u izobilju.
ATENA - Grčka planira izgraditi ogradu duž granice s Turskom kako bi pokušala zaustaviti sve veći priljev ilegalnih imigranata u zemlju, rekao je ministar za zaštitu građana Hristos Paputsis u razgovoru u subotu. "Planiramo izgraditi ogradu kako bi riješili problem ilegalne imigracije", rekao je za atensku agenciju ANA. U posljednjih pola godine 33.000 ilegalnih doseljenika je otkriveno duž grčko-turske granice, među kojima je najviše bilo ljudi iz Afganistana, Alžira, Pakistana, Somalije i Iraka. Paputsis je rekao da će 206 km duga barijera bili slična onoj kakva je podignuta granici SAD-a i Meksika. Ministar nije rekao je li Europska unija informirana o tom planu. Od studenoga postrojbe Europske unije uz grčku policiju patroliraju granicom. Radi se o prvom razmještaju europskih brzih graničnih interventnih snaga (Frontex) u jednoj od članica EU-a otkako su te snage osnovane 2007. godine. Paputsis je rekao da je 2010. prosječno 200 imigranata na dan prešlo tursku granicu s Grčkom. Oko 80 posto ilegalnih doseljenika u EU stiže preko Grčke. Procjenjuje da danas oko 300.0000 ljudi ilegalno živi u Grčkoj.