ZAGREB - Istražno povjerenstvo koruškog parlamenta o aferi Hypo uskoro bi trebalo dobiti izjavu guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog nakon čega će se vidjeti koliko je nedavno svjedočenje bivšega hrvatskog premijera Ive Sanadera istinito, rekao je predsjednik istražnog povjerenstva Rolf Holub u intervjuu za austrijski list Kleine Zeitung objavljenu u utorak. U intervjuu zastupnik Zelenih u koruškom parlamentu Rolf Holub govori kako povjerenstvo namjerava nastaviti rad nakon božićnih blagdana. "Slučaj Sanader još nije završio. Uskoro ćemo dobiti izjavu guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog. Tada će se pokazati što će ostati od Sanaderovih riječi", rekao je on. Sanader je prošli tjedan u iskazu pred istražnim povjerenstvom koruškog parlamenta o aferi Hypo zanijekao da je u slučaju prodaje Hypo-Group Alpe Adria (HGAA) bavarskoj BayernLB 2007. intervenirao kod Hrvatske narodne banke. Holub je kazao kako treba ispitati i političku vezu između bivšeg austrijskog kancelara Wolfganga Schuessela, austrijskog političara Franza Fischlera i Sanadera. "Također ćemo ispitati političku osovinu Wolfganga Schuessela, Franza Fischlera i Sanadera. Kako je Fischler došao na to da ustvrdi kako se Sanader ne treba plašiti našega povjerenstva? Postoji li politička osovina koja povezuje konzervativne stranke?", upitao se Holub u intervjuu. On je kazao kako povjerenstvo traži političku odgovornost i odgovornost sustava. Jesu li koruški čelnici, poput Joerga Haidera, učinili dovoljno kako bi spriječili štetu za Korušku, upitao je. Holub je kazao i kako se mora ispitati i uloga članova nadzornog odbora, poput toga jesu li oni koji su bili u kreditnom odboru tražili sve dokumente o velikim hrvatskim klijentima.
ZAGREB - Hrvatska bi uz najveće moguće napore mogla završiti pristupne pregovore s Europskom unijom polovicom sljedeće godine, a članicom postati potkraj 2012. ili u početku 2013., rekao je austrijski ministar vanjskih poslova Michael Spindelegger u intervjuu austrijskom poslovnom listu Wirtschaftsblattu objavljenu u utorak. Spindelegger je rekao kako smatra realnim da Hrvatska pristupne pregovore završi za mađarskog predsjedanja EU-om u prvoj polovici 2011. "Mislim da se pristupni pregovori uz maksimalne napore hrvatske vlade mogu dovršiti polovicom sljedeće godine. Tada je na potezu Europski parlament. Postupak ratifikacije može početi najkasnije 2012., a Hrvatska bi u najboljem slučaju mogla postati članicom EU-a potkraj 2012. ili u početku 2013.", rekao je Spindelegger. Austrijski ministar je kazao kako je preostalo još nekoliko odlučujućih pitanja u pregovorima. "Reforma pravosuđa je važno pitanje i tu su još potrebni krupni koraci. Pitanje privatizacije brodogradilišta također još nije sasvim riješeno. Potrebno je nastaviti borbu protiv organiziranog kriminala u obliku korupcije. To su velike zapreke u pristupu", rekao je Spindelegger.
SARAJEVO - Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine objavilo je u utorak kako je podignulo optužnicu protiv dvojice hrvatskih državljana koji se po različitim osnovama terete da su počinili ratne zločine tijekom sukoba u BiH. Optužnice su podignute protiv Pere Vincetića, ratnog zapovjednika bojne vojne policije Hrvatskog vijeća obrane (HVO), koja je bila smještena u Orašju, te protiv Marijana Kozine, bivšeg pripadnika posebne postrojbe HVO-a "Vitezovi" iz Viteza. Kako se objašnjava u priopćenju Tužiteljstva BiH, Vincetić je optužen za mučenje i ubojstva civila na području Orašja od svibnja 1992. do lipnja 1993. Također se navodi kako je Vincetić osobno sudjelovao u brutalnu mučenju i usmrćivanju više civila srpske nacionalnosti. Nekima od žrtava su bušene uši, odsijecani prsti te su mučeni strujom, premlaćivani i ponižavani. U optužnici se navodi da je Vincetić izravno nadzirao zatočeničke objekte i da je znao ili je mogao znati za svakodnevna zlostavljanja, a ništa nije učinio da to spriječi i kazni počinitelje. On je, kako se navodi, pomagao da pripadnici drugih postrojba HVO-a odvode zatvorenike na kopanje rovova, gdje su neki poginuli. Za Marijana Kozinu stoji kako je zajedno s još dvojicom pripadnika HVO-a ubio pet članova bošnjačke obitelji iz Viteza kako bi se domogao njihova stana u tom gradu. Po podatcima Tužiteljstva BiH, Kozina ima prebivalište u Grubišnu Polju u Hrvatskoj, a Vincetić je u bijegu te je do sada mijenjao identitet koristeći se imenima Victor Demarco i Marco Vidović.
ZAGREB - Medijska organizacija južne i istočne Europe (SEEMO) u utorak je izrazila zadovoljstvo činjenicom da je hrvatska policija uhitila navodne počinitelje zvjerskog napada na novinara Jutarnjeg lista Dušana Miljuša. "Medijska organizacija južne i istočne Europe (SEEMO), mreža urednika, medijskih čelnika i vodećih novinara jugoistočne i srednje Europe i članica Međunarodnoga novinarskog instituta (IPI), izražava zadovoljstvo činjenicom da je policija uhitila navodne počinitelje brutalnog napada na novinara Jutarnjeg lista Dušana Miljuša", stoji u priopćenju objavljenu na internetskoj stranici SEEMO-a, uz objašnjenje kako je hrvatska policija u sklopu akcije "Šok 3" 22. prosinca 2010. privela četvoricu osumnjičenika navodno povezanih sa slučajem Miljuš. Ukratko se opisuje premlaćivanje Miljuša 2. lipnja 2008. i objašnjava kako je on otad pod policijskom zaštitom zbog prijetnja te da se tijekom 20-godišnje karijere bavio kriminalom u jugoistočnoj Europi, mafijom i hrvatskim kriminalnim podzemljem. "SEEMO pozdravlja temeljitu policijsku istragu koja se pokazala ozbiljnom i učinkovitom te pridonijela uhićenju četvorice navodnih počinitelja zločina. Njihovim uhićenjem Hrvatska šalje pozitivan signal o demokratskom društvu medijske slobode", navode se riječi glavnog tajnika SEEMO-a Olivera Vujovića, uz napomenu kako se još mora utvrditi "tko je naredio brutalni napad na Miljuša". U nastojanju da se bolje upozna sa stanjem medijskih sloboda u Hrvatskoj, SEEMO će u suradnji s IPI-jem od 25. do 28. siječnja 2011. posjetiti Hrvatsku i sastati se s predsjednikom Ivom Josipovićem i vodećim predstavnicima hrvatskih medija, priopćio je SEEMO.
RIM - Nekoliko udruga talijanskih esula kritiziralo je priopćenje u kojemu je Vatikan najavio svoj plan objavljivanja poštanskih maraka za 2011., izrazivši neslaganje s izborom hrvatske inačice imena i prezimena Ruđera Boškovića koje bi se trebalo naći na jednoj od maraka posvećenoj Hrvatskoj, prenosi agencija ANSA. Vatikan je najavio da će objaviti marku u povodu 300. obljetnice rođenja Ruđera Boškovića, slavnoga znanstvenika i jezuita podrijetlom iz Dubrovnika, javlja ANSA, podsjećajući da će papa Benedikt XVI. sljedeće godine posjetiti Hrvatsku. U priopćenju udruge A.D.E.S., koja okuplja Talijane izbjegle iz Dalmacije, Istre, Rijeke i Julijske krajine, dovodi se u pitanje, kako navode, "slavenski" izbor imena znanstvenika iz negdašnje Dubrovačke Republike, rođena 1711. Udruga podsjeća da se Bošković uvijek potpisivao talijanskom inačicom imena - Ruggero Giuseppe Boscovich, a znanstvene je radove potpisivao latinskom inačicom - Rogerius Josephus Boscovich. Raspri se pridružio predsjednik esulske udruge ANVGD Luciano Toth svojim pismom kardinalu Giovanniju Lajolu, predsjedniku vatikanskoga pontifikalnog povjerenstva, u kojem podsjeća na višejezičnost u tadašnjoj Dubrovačkoj Republici, ali i na to da se Bošković i sam tijekom dugogodišnjeg boravka i podučavanja u Italiji uvijek koristio talijanskom inačicom svog imena. Razumljiva je, smatra Toth, poruka mira i pomirenja među narodima u obrani nacionalnog identiteta, kako bi se zatomile šovinističke strasti, no upravo zbog toga se, kako je kazao, "ne može krivotvoriti povijesna istina", prenosi ANSA.
MOSTAR - Dobivanje prevage među hrvatskim zastupnicima u Domu naroda Federacije BiH potrebne za uspostavu vlasti u tome entitetu otežano je za SDP BiH kad je u utorak u skupštini Zeničko-dobojske županije izabran zastupnik iz HDZ-a BiH. Unatoč tomu što se očekivalo da će stranački blok predvođen SDP-om u skupštini izabrati dvojicu Hrvata, tajnim glasovanjem za Dom naroda izabrani su Janja Ivić iz SDP-a i Iva Tadić iz HDZ-a BiH. Njih je poduprlo po troje županijskih zastupnika, a nije prošao Igor Matanović iz Narodne stranke "Radom za boljitak" za kojega je glasovalo dvoje hrvatskih zastupnika. SDP BiH, Stranka demokratske akcije, Narodna stranka "Radom za boljitak" braće Lijanovića i Hrvatska stranka prava BiH potpisali su nedavno platformu o suradnji te su se dogovorili o međusobnoj potpori u uspostavi vlasti. Da bi taj blok mogao uspostaviti vlast bez dvaju HDZ-a u BiH, potrebno je da u Domu naroda FBiH dobije potporu šestero od 17 zastupnika u hrvatskome klubu kako bi se mogao izabrati predsjednik Federacije BiH i dvoje dopredsjednika koji daju mandat za sastav nove vlade. Do sada su iz županijskih skupština izabrani po jedan hrvatski zastupnik iz Sarajevske i Unsko-sanske županije koji podupiru SDP BiH. Očekuje se da će taj blok imati hrvatske zastupnike i u goraždanskoj i tuzlanskoj županiji. Ključna će se borba za dobivanje šestog mandata voditi u Srednjobosanskoj i Hercegbosanskoj županiji. U središnjoj Bosni biraju se trojica zastupnika za federalni Dom naroda, a u Hercegbosanskoj dvojica Hrvata. HDZ BiH i HDZ 1990. s druge strane imaju sigurnu većinu za izbor hrvatskih zastupnika u Posavskoj, Hercegovačko-neretvanskoj i Zapadnohercegovačkoj županiji.
PODGORICA - Crnogorski parlament počeo je u utorak raspravu o izboru nove vlade, pošto je dosadašnji premijer Milo Đukanović podnio ostavku na dužnost, a mandatar za sastav nove vlade Igor Lukšić predstavio je na sjednici parlamenta program i sastav svoga budućeg kabineta. Crnogorski predsjednik Filip Vujanović povjerio je, nakon Đukanovićeve ostavke i razgovora s vođama parlamentarnih stranaka, mandat za sastav nove vlade Lukšiću, kandidatu Demokratske partije socijalista (DPS) i dosadašnjem potpredsjedniku vlade i ministru financija. Novi mandatar za sastav vlade predložio je, u odnosu na kabinet bivšeg premijera, pet novih ministara kao i preustroj pojedinih vladinih resora. Lukšić je u parlamentu predložio vladu u kojoj će biti dva potpredsjednika i 15 ministara. U novoj vladi neće biti potpredsjednika Svetozara Marovića i šest ministara iz vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS), a mjesta su zadržali ministri iz Socijaldemokratske partije (SDP), Bošnjačke stranke (BS) i Demokratske unije Albanaca (DUA). Dosadašnji ministar bez portfelja Duško Marković, donedavni ravnatelj agencije za nacionalnu sigurnost, bit će potpredsjednik vlade za politički sustav, a ujedno će voditi i ministarstvo pravosuđa. Milan Roćen će i dalje voditi ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, a Boro Vučinić ministarstvo obrane. Andrija Lompar ponovno će biti na čelu ministarstva prometa, a Ivan Brajović nastavlja obavljati dužnost ministara unutarnjih poslova i javne uprave. Mandatar Lukšić izjavio je da će nova crnogorska vlada zadržati prioritete Đukanovićeve vlade te da će raditi na ispunjavanju uvjeta za nastavak približavanja europskim integracijama i provedbi reforma.
ABIDJAN - Trojica zapadnoafričkih predsjednika stigla su u utorak na razgovore s Laurentom Gbagnom kako bi ga uvjerili da odstupi s vlasti i prepusti ju svom protivniku Alassaneu Ouattari, pod prijetnjom vojne intervencije, što je izazvalo odgodu velikog skupa podrške Gbagbou predviđenom za srijedu u Abidjanu. U predsjedničkoj palači održan je dvoipolsatni susret predsjednika Benina, Boni Yayia, predsjednika Sijera Leonea, Ernesta Korme i Zelenortske Republike, Pedra Piresa. "Sve je dobro prošlo", rekao je novinarima nakon susreta Yayia. Njih je ovlastila Gospodarska zajednica država Zapadne Afrike (ECOWAS) kako bi objasnili prijetnju te organizacije da će vojno svrgnuti Gbagboa ako sam ne prepusti svoje mjesto međunarodno priznatom pobjedniku predsjedničkih izbora Alassaneu Ouattari. Nakon susreta s Gbagboom, trojica predsjednika će se sastati s Ouattarom u hotelu koji mu služi kao stožer. Posjet trojice predsjednika izazvao je odgodu velikog skupa "mladih patriota", revnih Gbagbovih pristaša predviđenog za srijedu u Abidjanu. Gbagbo, koji ozbiljno doživljava prijetnje ECOWAS-a, ali ukazuje na "urotu" bivše francuske kolonije i Sjedinjenih Država i upozorio na opasnost građanskog rata u slučaju vojne intervencije. U postizbornom razdoblju je poginulo najmanje 173 ljudi od 16. do 21. prosinca, uglavnom Ouattarovih pobornika, prema podacima Ujedinjenih Naroda i 53 ljudi od kraja studenoga u Gbagbovim redovima, od koji 14 članova snaga obrane i sigurnosti lojalnih Gbagbou.
LJUBLJANA - Ratifikacija arbitražnog sporazuma s Hrvatskom i novi zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju najvažnija su postignuća slovenskog parlamenta u ovoj godini, ocijenio je u utorak na konferenciji za novinare, sažimljući jednogodišnji rad 90-članskog vrhovnoga zakonodavnog tijela predsjednik slovenskog parlamenta Pavel Gantar. Arbitražni sporazum o načinu rješenja graničnog prijepora s Hrvatskom parlament je potvrdio 19. travnja, uz bojkot oporbenih stranaka, pa je vlada u suglasnosti s oporbom raspisala referendum na kojemu je 6. lipnja sporazum i konačno potvrđen tijesnom većinom od 51,5 posto glasova. Na naknadnom referendumu iduće će se godine vjerojatno ponovno odlučivati i o već prihvaćenom zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju jer se sindikati i umirovljeničke udruge protive reformi po kojoj bi se u mirovinu odlazilo tek s navršenih 65 godina. Gantar je rekao da će u petak priopćiti odluku o roku u kojemu će udruge koje se protive mirovinskoj reformi morati prikupiti 40.000 potpisa kako bi referendum postao obvezan. "Bude li mirovinska reforma na referendumu odbijena, to će za sve nas biti loše. Ona će se ionako poslije morati provesti, a promjene će tada biti još bolnije", rekao je Gantar u utorak na konferenciji za novinare.
AMSTERDAM - Svi osim jednog od dvanaestorice Somalaca, uhićenih na Badnjak zbog terorističke prijetnje, pušteni su na slobodu, objavili su u utorak nizozemski državni odvjetnici. Istražni sudac odlučio je u utorak da 29-godišnji muškarac somalskog podrijetla ostane u pritvoru još tri dana dok traje istraga. Dvojica Somalaca u dobi od 47 i 44 godine i dalje se smatraju osumnjičenicima, ali nema dovoljno dokaza da bi im se produžio pritvor, kažu državni odvjetnici. Za ostalu devetoricu utvrđeno je da nemaju nikakve veze s terorističkim aktivnostima, dodaju. Policija je 12-članu skupinu uhitila 24. prosinca u Rotterdamu, nakon dojave AIVD-a, nizozemske tajne službe. Policija nije pronašla eksploziv i oružje u premetačinama koje su provedene istodobno s uhićenjima, iako je AIVD upozorio da je riječ o izravnoj prijetnji. List De Telegraaf prenosi u utorak kako su uhićenici osumnjičeni da su planirali oboriti vojni helikopter. Pozivajući se na pouzdan izvor iz AIVD-a, list prenosi da im je meta bila vojna baza Gilze-Tijen na jugu Nizozemske. Navodno su napad trebali izvesti raketnim bacačem koji je trebao biti uvezen iz Belgije, Danske ili neke druge europske države.
MADRID - Dva člana baskijske oružane organizacije ETA-e osuđena su na po 515 godina zatvora za eksploziju kombija-bombe u svibnju 2008. u kojoj je poginuo jedan španjolski redarstvenik, doznaje se u utorak od sudskih izvora. Dvojica optuženika Arkaitz Goikoetxea Basabe i Aitor Cotano Sinde su priznali krivnju za terorističko ubojstvo, po presudi vrhovnog suda, najvišega španjolskog kaznenog tijela. U praksi su zatvorske kazne za terorizam u Španjolskoj ograničene na 40 godina. Treći član ETA-e Inigo Gutierret osuđen je u istoj aferi na osam godina zatvora za suradnju s terorističkom organizacijom. Specijalni vod ETA-e je 14. svibnja 2008. izazvao eksploziju kombija-bombe usred noći ispred vojarne civilne garde kad je poginuo jedan agent, a četiri su osobe ranjene. Tom eksplozijom organizacija je pokušala ugroziti ljude i nanijeti materijalnu štetu u vojarni u kojoj je boravilo 29 ljudi, procijenio je vrhovni sud. Europska unija smatra ETA-u terorističkom organizacijom i drži ju odgovornom za smrt 829 ljudi u više od 40 godina nasilne borbe za neovisnost Baskije.
PARIZ - Više desetaka Haićana stiglo je u Pariz bez francuske vize i u utorak su u pariškim zračnim lukama Orly i Roissy čekali odluku o svojoj sudbini, dva tjedna prije prve obljetnice potresa koji je razorio njihov otok. Prva skupina od 32 osobe stigla je u četvrtak na Orly i druga od 43 osobe u nedjelju na Roissy. Ti Haićani imaju obične tranzitne vize i zaustavili su ih granični policijski djelatnici pod sumnjom da im te isprave služe kako bi se ilegalno zadržali u Francuskoj. Francuski suci su u ponedjeljak pustili 31 osobu, uglavnom zato što imaju obitelji u Francuskoj i raspolažu "dostatnim jamstvima". Ti Haićani ne smiju ući na francuski teritorij, ali mogu tražiti politički azil. Zadnjih mjeseci u epidemiji kolere umrlo je više od 2500 ljudi na tom otoku. Udruga Mreža bez granica je upozorila na nepravdu i podsjetila da je prošli tjedan uz veliku pompu blizu 200 djece s Haitija dočekano u Francuskoj. Glasnogovornik te udruge Richard Moyon je rekao da "se ne može s jedne strane pred kamerama slaviti dolazak djece, a s druge izbacivati one koji se žele pridružiti svojim obiteljima". Nakon potresa francuske vlasti se se obvezale da će pojednostavniti uvjete za spajanje obitelji i izdavanje viza.
PEKING - Borci za zaštitu ljudskih prava pozvali su na oslobađanje kineskog disidenta Liua Xiaoboa, ovogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade za mir, koji je u utorak proslavio 55. rođendan u kineskom zatvoru. Od 1989. nobelovac je proslavio već šest rođendana u zatvoru, napisali su Reporteri bez granica i pozvali Kinu da prestane "prema njemu postupati kao prema opasnu kriminalcu", što šteti ugledu Kine u inozemstvu. Xiaobo je jedan od bivših vođa Pekinškog proljeća, prodemokratskog pokreta koji je 1989. bio krvavo ugušen na Trgu Tiananmenu. Godine 2009. osuđen je na 11-godišnju zatvorsku kaznu kao potpisnik povelje kojom su istaknuti intelektualci tražili demokratizaciju Kine. Nevladina udruga Kineski branitelji ljudskih prava sa sjedištem u Hong Kongu uz čestitke disidentu zatražila je da "bude bezuvjetno i trenutačno oslobođen iz zatvora". Liu Xiaobo je 8. listopada postao prvi kineski dobitnik Nobelove nagrade za mir, a nagradu je Nobelov odbor simbolično položio na prazan stolac jer ni Liuovoj obitelj nije dopušteno da nazoči svečanosti u Oslu. Po kineskom zakonu, uža obitelj zatvorenika ima pravo na posjet jednom na mjesec, no to je pravo uskraćeno obitelji nobelovca, tvrdi kineska udruga sa sjedištem u Hong Kongu. Glasnogovornik kineske diplomacije u srijedu je ponovio da službeni Peking smatra "Liua kriminalcem" i da se ne razmišlja o njegovu puštanju.
WASHINGTON - Obala Bjelokosti postala je glavna svjetska izvoznica "krvavih dijamanta" i moguće je da se njihovom ilegalnom prodajom počne financirati jedan od dvojice suprotstavljenih pretendenata za predsjednika, upozorio je Boaz Hirsch iz procesa Kimberley, sustava kojemu je zadaća spriječiti takvu rabotu. "Jedini dijamanti koji se danas smatraju 'krvavim dijamantima' potječu iz Obale Bjelokosti", rekao je za AFP Hirsch, predsjednik organizacije zadužene da spriječi ilegalnu prodaju sirovih dijamanata kojima se financiraju oružani sukobi, napose u Africi. Zadnjih su se godina dijamanti vrijedni desetke i stotine milijuna dolara tajno iznosili iz zemlje na temelju lažnih potvrda o podrijetlu robe. Stoga su Ujedinjeni narodi 2005. nametnuli embargo na izvoz dijamanata iz Obale Bjelokosti kako bi spriječili da se tim novcem financira nekad pobunjenički pokret sa sjevera zemlje koji je 2002. izveo neuspjeli državni udar protiv predsjednika Laurenta Gbagboa. Danas je Obala Bjelokosti u krizi pošto je na predsjedničkim izborima 28. studenoga najviše glasova dobio Alassane Ouattara. Njegovu pobjedu priznaje međunarodna zajednica, no tvrdoglavo odbijanje predsjednika Laurenta Gbagboa da prizna poraz i preda vlast izazvalo je nasilje i dovelo zemlju na rub sukoba. "Proces Kimberley mora osigurati da se bjelokosnim dijamantima ne financira ni jedan od dvaju tabora", rekao je Hirsch. Međunarodni režim certifikata o podrijetlu, nazvan po južnoafričkom gradu gdje je proces pokrenut 2000., podupiru Ujedinjeni narodi i 75 zemalja. Od 2003. postoji sustav potvrda o podrijetlu, uz niz kontrola i praćenja puta dijamanata od rudnika u kojem je iskopan do radionica za brušenje.