Spis "O glazbi" je oblikovao glazbeno mišljenje zapadnoeuropske kršćanske civilizacije i utjecao na razvitak glazbe, piše u uvodnoj studiji muzikolog Emil Čić i napominje kako knjiga započinje raspravom o stopi i glazbi te definicijama glazbe.
Ističe kako je prva knjiga uvod i sažetak u kojima se Augustin bavi definicijama glazbene znanost, proporcijama i ritmičkim kretnjama, a u drugoj slogovima i metričkom stopom.
U trećoj knjizi Augustin piše o razlikama između ritma, metra i stiha, u četvrtoj raspravlja o metru, a u petoj o stihu, podsjeća Čić i dodaje kako je šesta knjiga spisa završava teološkom raspravom o besmrtnom ritmu, kao vječnoj božanskoj istini.
Navodi kako je spis "O glazbi" multidisciplinarno djelo, u kojem se isprepliću filozofija, estetika glazbe, matematika, književna teorija i teologija.
Augustinov spis "O glazbi" (194 str.) preveli su Tihomira Mršić i Emil Čić, a hrvatski prijevod uređen je i ujednačen prema američkom izdanju Augustinova spisa.
Aurelije Augustin je rođen 354. u Tagasti, u nekadašnjoj Numidiji, a danas Alžiru. Kršten je 387., poslije je zaređen za svećenika i izabran za hiponskog biskupa. Umro je 430. u Hipponu. Kroz svoje učenje naglašavao je potrebu preobraćenja kao temeljnu poruku evanđelja. U Augustinovoj filozofiji Bog ima središnje mjesto, i On je uzrok i svrha svega, svemoguć je, premudar i predobar. Sve dobro potječe od Boga, a zlo je samo nedostatak dobra. Na hrvatski jezik prevedene su njegove "Ispovijesti" i djelo "O državi Božjoj".