VATIKAN - Jaslice ma Trgu Svetog Petra u Vatikanu otkrivene su u petak krajem poslijepodneva, nekoliko sati prije polnoćke koju će predvoditi papa Benedikt XVI. u bazilici Svetog Petra s početkom u 22 sata. Papa se nakratko pojavio na prozoru svojih apartmana na Trgu Svetog Petra kako bi upalio svijeću i pozdravio masu okupljenih. Umjetnost jaslica je vrlo cijenjena u Italiji, a papa Ivan Pavao II. je 1982. uveo postavljanje jaslica na Trgu Svetog Petra. Kao i prošle godine polnoćka u bazilici Svetog Petra će početi u 22 sata radi poodmakle dobi 83-godišnjeg Pape. Nakon što je 2009. jedna neuravnotežena žena u bazilici napala Papu, pojačane su mjere sigurnosti.
BETLEHEM - Tisuće kršćanskih vjernika stigle su u petak u Betlehem kako bi proslavili Božić u gradu u kojem se, po Bibliji, rodio Isus. Latinski patrijarh Jeruzalema Fuad Tval stigao je u grad popodne, na kraju tradicionalne procesije koja je krenula iz Jeruzalema. Prvi dio procesije vjernici su prešli u automobilima, a na trg Manger u Betlehemu ušli su pješice, u pratnji izviđača iz kršćanskih škola i udruga mladih. Trg ispred bazilike Rođenja Isusova prepun je još od jutra, pa je policija morala zatvoriti neke ulaze kako bi smanjila gužvu. Kad je patrijarh, najviši dužnosnik Katoličke crkve u Svetoj zemlji, ušao na trg, lokalni mujezin pozvao je muslimane na molitvu. Zborovi će tijekom večeri na trgu pjevati božićne pjesme, a patrijarh Tval u ponoć će predvoditi misu u crkvi Svete Katarine, u rimokatoličkom dijelu bazilike Rođenja Isusova, izgrađene na mjestu štale u kojoj je, kao se vjeruje, rođen Isus. Iako je musliman, palestinski predsjednik Mahmud Abas planira doći u Betlehem iz svog stožera u Ramali i nazočiti polnoćki. To je tradicija koju je uveo njegov preteča Jaser Arafat. Unatoč tomu što je okružen visokim zidom, dijelom izraelske zaštitne ograde oko Zapadne obale, Betlehem je ove godine prepun hodočasnika i svi njegovi hoteli su popunjeni. Palestinske turističke vlasti procjenjuju da će do kraja godine dva milijuna ljudi posjetiti taj grad na jugu Zapadne obale.
MOSTAR - Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao je za domjenka priređena za predstavnike medija u petak u Mostaru da se njegova stranka neće protiviti sudjelovanju u vlasti sa SDP-om BiH postigne li se dogovor o poštivanju hrvatskog izbornog legitimiteta i ustavnim reformama u zemlji. "Zašto da ne ako se dogovorimo o ključnim stvarima", rekao je Čović na božićno-novogodišnjem domjenku odgovarajući na upit o mogućnosti sudjelovanja u vlasti sa SDP-om. "Mi se u biti u ključnim stvarima ne razlikujemo, no platforma koju je ponudio SDP klasična je podvala i pokušaj da se oslabi položaj Hrvata, napose HDZ-a BiH", dodao je Čović. Predsjednik HDZ-a naveo je kako je neprihvatljivo da Bošnjaci nastave birati hrvatske predstavnike kao što se pokušava u Domu naroda, nacionalno koncipiranu gornjem domu parlamenta. "Ne može se zlorabiti volja Hrvata tako da se u Dom naroda biraju Bošnjaci koji se predstavljaju Hrvatima", rekao je Čović i objasnio da se to pokušava učiniti u županijama u Federaciji BiH u kojima živi malen broj Hrvata ili ih uopće nema. Istaknuo je kako se vlast ne može uspostaviti bez najvećih hrvatskih stranaka, u čemu se njegova stranka razilazi sa SDP-om. Također je odbacio optužbe da HDZ BiH i HDZ 1990. dijele BiH te da traže uspostavu trećeg entiteta. "Nikada nisam zagovarao treći entitet, ni u susretima s drugima političarima ili u javnim nastupima. Smatra li, međutim, netko entitetom prijedlog za preustrojem BiH u četiri federalne jedinice, to je njegov problem. Uostalom u Prudskom sporazumu, koji smo potpisali Milorad Dodik, Sulejman Tihić i ja, predvidjeli smo preustroj BiH u četiri teritorijalne jedinice koje bi imale zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast", podsjeća Čović. Istaknuo je kako očekuje da će se vlast u BiH na temelju rezultata izbora 3. listopada ustrojiti do veljače sljedeće godine. SDP BiH je već sa Strankom demokratske akcije, Narodnom strankom "Radom za boljitak" i HSP-om BiH potpisao platformu o uspostavi vlasti i reformama, a četiri su najsnažnije srpske i hrvatske stranke: HDZ BiH, HDZ 1990., Savez nezavisnih socijaldemokrata i Srpska demokratska stranka odbacili SDP-ov prijedlog i pozvale na zajednički dogovor najvećih stranaka.
MOSKVA - Donji dom ruskog parlamenta Duma prihvatio je u petak, ali samo u prvome čitanju, novi START, povijesni rusko-američki sporazum o smanjenju nuklearnog oružja, a glasovanje će nastaviti u siječnju pošto zastupnici dobro prouče odluku o ratifikaciji američkoga Senata. Za sporazum koji su u travnju potpisali ruski predsjednik Dmitrij Medvedev i američki mu kolega Barack Obama glasovalo je 350 od 450 zastupnika Dume, a protiv je bilo 58 zastupnika. Prvo čitanje u Dumi dogodilo se dva dana pošto je novi START prihvaćen u američkome Senatu, koji je, međutim, uz rezoluciju priložio dva amandmana, kao ustupak republikancima. Tim amandmanima Senat je izrazio predanost razvoju programa obrane od projektila u Europi i nastavku modernizacije vremešnog američkog nuklearnog arsenala, no tekstovi su u obliku neobvezujuće rezolucije i ne utječu na sam tekst sporazuma. Ipak su neki ruski dužnosnici, poput ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, izrazili nezadovoljstvo američkom intervencijom. "Sporazum je, kao i svaki drugi sporazum, cjelina(...) i mora se primijeniti kao cjelina, bez ikakvih ograničenja", rekao je ministar Lavrov zastupnicima uoči glasovanja. On je, unatoč tomu, pozvao zastupnike da glasuju za tekst. Zastupnici Dume nastavit će raspravu nakon zimskih praznika u siječnju, prenose agencije. Novi START za trećinu smanjuje broj razmještenih strateških nuklearnih bojnih glava. Na objema stranama bit će po 1550 komada. Za polovicu se smanjuje broj interkontinentalnih projektila i strateških bombardera u svakoj zemlji, a bit će ih po 700. Sporazum ponovno uspostavlja sustav u kojemu svaka strana provodi inspekcije nuklearnog arsenala druge strane, kakav je do kraja 2009. godine postojao prema sporazumu START I.
PRIŠTINA - Vršitelj dužnosti predsjednika Kosova Jakup Krasniqi pozvao je u petak članove Vijeća Europe da ne proglase službenim izvješće koje povezuje dosadašnjeg premijera Kosova Hashima Thacija s trgovinom organima. "Strašne optužbe u tom izvješću predstavljaju prepreku za međunarodno priznanje Republike Kosova i slabljenje kosovske vlade u budućem dijalogu sa Srbijom", navodi Krasniqi u priopćenju. U pismu upućenom svim državama članicama Vijeća Europe, njih 47, koje se spominje u priopćenju, kosovski predsjednik traži podršku koja bi se očitovala odbijanjem da se to izvješće prihvati kao službeni dokument europske institucije. Parlamentarna skupština Vijeća Europe (PSVE) koja je tražila to izvješće treba se očitovati krajem siječnja o dokumentu švicarskog parlamentarca Dicka Martyja o trgovini organima krajem 1990.-ih. U odboru za ljudska prava i zakonodavstvo Parlamentarne skupštine Vijeća Europe prošli je tjedan prihvaćen Martyjev nacrt izvješća u kojem je dosadašnji kosovski premijer Hashim Thaci optužen da je vodio skupinu nalik na mafiju, odgovornu za krijumčarenje oružja, droge i ljudskih organa na Kosovu i sjeveru Albanije, te ga izravno povezuje s trgovinom organima otetih Srba i nealbanaca 1999. na Kosovu. Krasniqi, koji je bio glasnogovornik bivše Oslobodilačke vojske Kosova, navodi kako kao predsjednik parlamenta i vršitelj dužnosti predsjednika Kosova jamči da je borba OVK od početka sve do ulaska snaga NATO-a na Kosovu, bila čista i u skladu s međunarodnim konvencijama o ratu.
PODGORICA - Crnogorski predsjednik Filip Vujanović, nakon razgovora koje je u protekla dva dana obavio s čelnicima parlamentarnih stranaka, odlučio je u petak Skupštini Crne Gore za mandatara nove crnogorske vlade predložiti Igora Lukšića, dosadašnjeg ministra financija i potpredsjednika u vladi Mila Đukanovića. "Prihvativši stajalište Demokratske partije socijalista (DPS) kao stranke s najvećim brojem zastupnika u parlamentu, danas ću Skupštini Crne Gore za predsjednika vlade predložiti dosadašnjeg potpredsjednika i ministra financija Igora Lukšića", rekao je Vujanović novinarima. Crnogorski predsjednik je uvjeren da "Lukšićeva profesionalna biografija, uspješnost koju je iskazao kao potpredsjednik vlade i ministar financija i njegova vizija budućeg rada vlade opravdavaju da ga predloži za mandatara". Vujanović očekuje da će predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić sljedeći tjedan zakazati sjednicu i da će svima biti podastrt program budućeg predsjednika vlade. I čelnik DPS-a Đukanović, koji je u utorak podnio ostavku na mjesto predsjednika vlade, rekao je kako je njegova stranka uvjerena da Lukšić svojim iskustvom, sposobnostima i energijom ima sve potrebne preduvjete za preuzimanje dužnosti mandatara za sastav odgovorne vlade.
BUDIMPEŠTA - Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je u petak kako njegova vlada neće mijenjati prijeporni medijski zakon koji je izazvao oštre kritike u Europi i koji je luksemburškog ministra vanjskih poslova naveo na pitanje je li Mađarska prikladna za zemlju predsjedateljicu EU-a. "Tim inozemnim pogledima pripisujem vrlo malo važnosti", rekao je Orban na privatnoj televiziji HirTV. "Što god bilo, ne namjeravamo mijenjati medijski zakon", istaknuo je mađarski premijer. Luksemburški ministar Jean Asselborn zatražio je u srijedu od Europske komisije da se jasno odredi o zakonu. "Ovo je trenutak istine za EU. Ovdje je riječ o temeljnim interesima EU-a, o obrani ljudskih prava", rekao je Asselborn. "Pozivam EK da zauzme stajalište", dodao je. Glasnogovornik EK-a izjavio je da "razmatraju situaciju". Njemačka kancelarka Angela Merkel poslala je upozorenje Mađarskoj zbog novoga medijskog zakona, a Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) ocijenila da ugrožava slobodu medija i krši standarde te organizacije. Vlada u Berlinu je savjetovala Mađarskoj da uzme u obzir OESS-ove kritike, posebice jer će Mađarska u početku godine preuzeti predsjedanje Unijom. "Mađarska time preuzima posebnu odgovornost za cjelokupnu sliku EU-a u svijetu", kazao je glasnogovornik njemačke vlade Christoph Steegmans. Mađarski parlament donio je u utorak zakon koji će omogućiti stroži vladin nadzor medija. Nova Nacionalna agencija za medije i komunikacije (NMHH), u kojoj će vodeću ulogu imati ljudi bliski vladajućoj stranci Fideszu, nadzirat će proizvodnju vijesti u svim državnim medijima, a moći će izricati i visoke kazne privatnim medijima koji krše zakon.
ISTANBUL - Predsjednici Afganistana Hamid Karzai i Pakistana Asif Ali Zardari sastali su se pod pokroviteljstvom turskog predsjednika Abdulaha Gula i odlučili su da će njihove oružane snage sljedeće godine izvesti zajedničke vježbe. Turski predsjednik je najavio da će se zajedničke vježbe odvijati u travnju 2011. Ministri unutrašnjih poslova i vanjskih poslova kao i vojni i dužnosnici obavještajnih službi triju zemlja su održali odvojene sastanke, rekao je predsjednik Gul. "Zadovoljni smo ostvarenim naprecima", rekao je on novinarima nakon summita. Gul je naglasio važnost borbe protiv terorizma. "Da bismo to postigli neophodno je da naše obavještajne službe rade zajednički na najbolji mogući način", kazao je on. To je bio peti susret te vrste od kada je Turska, jedina većinski muslimanska zemalja članica NATO-a, 2007. pokrenula redovni mehanizam savjetovanja Pakistana i Afganistana kako bi prevladali neslaganja i osnažili suradnju protiv ektremista. Pakistan i Afganistan bi trebali u Istanbulu razgovarati o incijativama povećanja suradnje protiv trgovine drogom, precizira turski izvor.
BAGDAD - Iračanin je ubio svoju kćer tinejdžerku kad je saznao da je kanila postati Al-Kaidina bombašica samoubojica, izjavili su dužnosnici iračkih snaga sigurnosti u petak. Iračke snage sigurnosti upale se u kuću Iračanina u Mandili, stotinu kilometara sjeveroistočno od Bagdada, u potrazi za Šahlom Nadžim al-Anbaki pošto su obaviještene da je povezana sa sunitskom terorističkom skupinom. U četvrtak su uhitili njezina oca Nadžima Abda al-Anbakija kad je priznao da je ubio svoju kćer i zakopao njezino tijelo u blizini kuće, rekao je glasnogovornik policije u pokrajini Dijali. "Priznao je da ju je ubio kad je saznao da je radila za Al-Kaidu i da se namjerava raznijeti bombom", rekao je glasnogovornik. Otac je policajce odveo do groba svoje kćeri, rekao je.
MOHMAND - Pobunjenici su u petak napali pet nadzornih točaka na sjeverozapadu Pakistana uz granicu s Afganistanom i ubili 11 vojnika, na što im je uzvraćeno i u obračunu su poginula 24 militanta, rekli su pakistanski dužnosnici. Oko 150 militanata napalo je nadzorne točke u području Baizaija, rekli su dužnosnici. "U napadu je poginulo jedanaest i ranjeno dvanaest pripadnika snaga sigurnosti", rekao je novinarima čelnik pokrajinske vlade Amjad Ali Khan. Najmanje su 24 militanta poginula u sukobima nakon napada, a broj će vjerojatno biti i veći nakon helikopterskog napada na skrovišta militanata, rekao je. Glasnogovornik militanata je potvrdio napade, ali je zanijekao službene podatke o poginulima, rekavši da su poginula samo dva njihova borca, a trojica ranjena.