"Taj je zakon danas neznatno modificirana kopija onoga iz 2003., koji je već jednom doveo HRT do organizacijskog, financijskog i programskog rasula", ocjenjuju u priopćenju iz Instituta hrvatske glazbe čiji su osnivači Hrvatsko društvo skladatelja, Hrvatska diskografska udruga i Hrvatska glazbena unija.
Podsjećaju kako su prijedlog Zakona o HRT-u gotovo godinu dana pripremali mnogobrojni stručnjaci, kompetentni pojedinici i udruge, pa i zainteresirana javnost kako bi se mogao stvoriti dobar i nacionalno odgovoran zakon koji će osigurati opstojnost HRT-a kao javnog servisa, stabilno i transparentno financiranje i upravljanje njegovim resursima, a istovremeno i nadzor civilnog društva i kompetentnih stručnjaka nad programskom politikom HRT-a, da bi, u svega par dana, "nagodbenjaštvom i kompromiserstvom, posve voluntaristički i bez ikakve objektivne ili stručne analize, u Saboru bili srušeni svi ključni nosivi stupovi Zakona o HRT-u, koji su garantirali financijsku neovisnost i kompetentan nadzor nad programom HRT-a".
"Ograničavanjem prava reklamiranja, kao i još nekim intervencijama raznih lobističkih grupa uvedenim u zakon amandmanima u posljednji trenutak, ugrožena je financijska stabilnost HRT-a, pri čemu je posve jasno da će se manjak sredstava prvenstveno odraziti na broj i kvalitetu programa vezanih uz umjetnost, kulturu, znanost i obrazovanje kojima se komercijalne televizije uopće ne bave", upozoravaju iz Instituta hrvatske glazbe i navode da je takvo pogodovanje komercijalnim televizijama "neshvatljivo" te da nije postojao niti jedan opravdan razlog da se pravila mjenjaju na štetu jedinog medija koji ima zakonsku obvezu investirati u hrvatsku nacionalnu produkciju, brinuti se za nacionalnu kulturu i jezik.
"Istovremeno, promjenom predloženog načina izbora članova Programskog vijeća, odnosno izbacivanjem iz prijedloga zakona udruga i institucija civilnog društva, HDZ je iznova dokazao da ga uopće na zanima program i nadzor kompetentne javnosti nad programom, već isključivo politička i stranačka kontrola nad HRT-om, primarno njegovim informativnim programom".
Posebno su, kako ističu, ogorčeni činjenicom da se tom intervencijom iz prijedloga izbacilo pravo glazbeničkih strukovnih udruga, kao i udruga audio-vizualnog sektora, da imenuju po jednog svog predstavnika u Programsko vijeće HRT-a te podsjećaju da, unatoč činjenici da glazba čini čak 40 posto programa televizije i 80 posto programa radija, u proteklih sedam godina Sabor RH u Programsko vijeće HRT-a nije nikada izabrao niti jednog jedinog glazbenika.
"U tom vremenu hrvatska glazba potpuno je nestala iz programa HTV-a, a da Programsko vijeće o tome nije nikada čak ni raspravljalo, uprkos višekratnim zahtjevima glazbeničkih strukovnih udruga da se ta tema uvrsti u dnevni red Vijeća", ističe se u priopćenju.
Iz Instituta hrvatske glazbe apelirali su na saborske zastupnike i zastupnice kojima je na srcu dobrobit nacionalnog jezika i kulture, znanosti, odgoja i obrazovanja i koji zaista žele da HRT bude javni servis, a ne transmisija političkih interesa, da pri izboru članova Programskog vijeća vode računa o prijedlogu koji je Vlada uputila u Sabor, a koji je bio izraz volje javnosti iskazan kroz višemjesečnu javnu raspravu, te da u Vijeće imenuju kompetentne osobe koje će biti u stanju prepoznati i provesti osnovne intencije ovog Zakona, na dobrobit hrvatske kulture i hrvatskog društva u cjelini.