ZAGREB - Hrvatski sabor izmijenio je danas Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor i uskladio ga s promjenama Ustava i Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina iz lipnja ove godine. Zakonom se tako propisuje da birači bez prebivališta u Republici Hrvatskoj imaju pravo izabrati tri zastupnika, a biračko pravo ostvaruju na biračkim mjestima u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava u stranoj državi u kojoj prebivaju. Isto biračko pravo ostvaruju i birači s prebivalištem u Hrvatskoj, koji se na dan izbora zateknu izvan granica države, i to u stranoj državi u kojoj se tada nalaze. Sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, propisano je da se manjinama koje u stanovništvu Hrvatske sudjeluju s više od 1,5 posto, dakle srpskoj manjini, jamči najmanje tri zastupnička mjesta na temelju općeg biračkog prava. Utvrđeno je, pak, da se u slučaju kada kandidacijske liste srpske manjine nisu dobile tri zastupnička mjesta u Saboru na temelju utvrđenih rezultata izbora, zastupnička mjesta do zajamčenog broja određuju na temelju ukupnog broja glasova pojedine kandidacijske liste u svim izbornim jedinicama. Zajamčena zastupnička mjesta osvaja ona kandidacijska lista srpske nacionalne manjine koja je ostvarila najveći broj glasova. Ako je neka od lista srpske manjine ostvarila pravo na jedno zastupničko mjesto u Saboru na temelju utvrđenih rezultata izbora, tri zajamčena zastupnička mjesta dobiva kandidacijska lista srpske manjine koja je ostvarila najveći broj glasova u ostalim izbornim jedinicama. Ako su liste srpske manjine ostvarile pravo na dva zastupnička mjesta u Saboru na temelju utvrđenih rezultata izbora, dva zajamčena zastupnička mjesta dobiva kandidacijska lista koja je ostvarila najveći broj glasova u ostalim izbornim jedinicama. Manjinama koje u stanovništvu sudjeluju s manje od 1,5 posto, pored općega jamči se i posebno biračko pravo kojim mogu izabrati pet zastupnika nacionalnih manjina u posebnoj izbornoj jedinici koju čini cjelokupno područje Hrvatske. Sabor je donio i Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem, koji predviđa da je odluka o oduzimanju imovinske koristi isključivo u nadležnosti suda. Sudskom odlukom kojom se utvrđuje krivnja, utvrđivat će se i kolika je imovinska korist ostvarena, a kada odluka postane pravomoćna te stvari (nekretnine i pokretnine) postaju vlasništvo Republike Hrvatske. Zahtjev za oduzimanje takve imovine mogao bi se uputiti i prije i tijekom i nakon kaznenog postupka, a postupak oduzimanja mogao bi se nastaviti i po obustavljanju kaznenog postupka ili ako okrivljenik umre, a utvrdi se da nezakonito stečenom imovinom raspolažu njegovi nasljednici ili treće osobe. Donesena je i Strategija reforme pravosuđa za razdoblje od 2011. do 2015.. Hrvatski sabor je zaključio maratonsku 20. sjednicu koja je počela još 22. rujna, a predsjednik Sabora Luka Bebić najavio je ponovno okupljanje u drugoj polovici siječnja 2011.
ZAGREB - Hrvatski sabor donio je danas Zakon o upravljanju državnom imovinom, po kojemu Agencija za upravljanje državnom imovinom preuzima poslove Hrvatskog fonda za privatizaciju i Središnjeg državnog ureda za upravljanje imovinom, koji prestaju postojati. Agencijom će upravljati ravnatelj i upravno vijeće od sedam članova, koje imenuje Vlada RH, a Vladinim amandmanom odustalo se od rješenja da se članovi tog vijeća biraju isključivo iz reda ministara. Agencija je dužna jednom godišnje izvještavati Vladu o planu upravljanja državnom imovinom, a Vlada potom i Hrvatski sabor. Agencija bi bila uključena u proces sanacije i restrukturiranja tvrtki u pretežito državnom vlasništvu koje su se našle u problemima. Novim zakonom stvoreni su osnovni preduvjeti za vlasnički strukturirano načelo upravljanja državnom imovinom, na način da se državnom imovinom smatraju svi udjeli i dionice te nekretnine i gotovo svo zemljište čiji je vlasnik Republika Hrvatska. Zakon se smatra i osnovnom pretpostavkom za formiranje registra državne imovine, u koji bi bila popisana cjelokupna državna imovina. S pravnom stečevinom EU usklađen je i izmijenjeni Zakon o deviznom poslovanju, kojim se odobrava rezidentima da slobodno otvaraju račune u inozemstvu od 1. siječnja iduće godine. Tim se izmjenama zakona potvrđuje Uredba o liberalizaciji depozitnih poslova rezidenata i korištenje inozemnih kredita preko računa u inozemstvu, što proizlazi iz obveza Hrvatske preuzetih iz pregovora s EU u poglavlju 4. "Sloboda kretanja kapitala". Zastupnici su izmijenili Zakon o državnom odvjetništvu, kojim se, među ostalim, propisuju novi uvjeti za imenovanje općinskog državnog odvjetnika - morat će imati završenu Državnu školu za pravosudne dužnosnike.
ZAGREB - Umjetnički paviljon u Zagrebu danas obilježava svoj dan, u spomen na 15. prosinca 1898. kada je Paviljon svečano otvoren izložbom Hrvatskog salona. U povodu toga danas od 11 do 19 sati u Umjetničkom paviljonu je besplatan posjet velikoj retrospektivnoj izložbi hrvatskog slikara Marijana Trepšea. Tijekom 112 godina postojanja Umjetnički paviljon je, kao jedan od simbola Zagreba, bio mjesto kontinuiranog održavanja najznačajnijih samostalnih i skupnih izložbi hrvatskih umjetnika te velikih imena iz inozemstva. Mnoge su izložbe pojedinaca značile istinske likovne pomake, a niz je skupnih izložbi obilježilo vrijeme u kojemu su bile postavljene. Danas je Paviljon uz predstavljanje nacionalne umjetničke baštine inovirao svoj program izložbama suvremenih umjetnika mlađe i srednje generacije u ciklusu site specific instalacija (slikarskih, kiparskih, video) ambijentalnog karaktera. Aktivnosti Paviljona realizirane su zahvaljujući i kapitalnim projektima obnove povijesnoga zdanja te modernizacijom tehničke infrasturkture kojom su stvorene mogućnosti prezentacije i najzahtjevnijih izložbenih projekata suvremene produkcije. Marijan Trepše (Zagreb, 1897.–l964.) jedan je od ključnih autora hrvatske likovne umjetnosti 20. stoljeća, a osim po slikama ostao je zapamćen po grafičkome opusu, vitrajima i kazališnoj scenografiji.
ZAGREB - Dvodnevni znanstveni skup u povodu 100. obljetnice rođenja Grge Gamulina, istaknutog povjesničara umjetnosti te jednog od utemeljitelja i direktora Instituta za povijest umjetnosti, otvoren je danas u Matici hrvatskoj. Dvadesetak sudionika skupa, koji organiziraju Institut za povijest umjetnosti i Matica hrvatska, trebao bi osvijetliti različite aspekte znanstvenog, pedagoškog, kritičarskog, teorijskog, književnog i društvenog rada Grge Gamulina (Jelsa, 1910.- Zagreb, 1997.). Grgo Gamulin ubraja se među znanstvenike, pedagoge, autore i javne pregaoce koji su svojim svestranim i plodnim radom obilježili hrvatsku kulturu druge polovice 20. stoljeća, rekao je Milan Pelc, ravnatelj Instituta za povijest umjetnosti. "Svrha je skupa razmotriti ulogu Grge Gamulina u poslijeratnoj transformaciji povijesti umjetnosti u razgranatu znanstvenu i kulturološku disciplinu, koja je s jedne strane rigorozno specijalistička, a s druge otvorena širim filozofijskim propitivanjima smisla, naravi i biti umjetnosti", najavio je Pelc. Predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić je govorio o Gamulinovoj velikoj energiji u vrijeme kad je djelovao u različitim institucijama - Institutu za povijest umjetnosti, Društvu povjesničara umjetnosti i Matici hrvatskoj, koja se, dodao je, nije smanjila niti kad je otišao u mirovinu, jer su tada objavljene neke od njegovih najvažnijih knjiga. Gamulin je predavao na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, a kao znanstvenik i pisac postavio je temelje atribucijskoj i kritičarskoj grani struke, baveći se starom i suvremenom umjetničkom produkcijom, osobito slikarstvom. Značajne su njegove analize urbanističko-ambijentalne problematike, a ostavio je trag i u povijesti novije hrvatske književnosti. Iako ga je zalaganje za nacionalnu samosvijest i rehabilitaciju kulturne baštine 1971. stajalo gubitka javnih položaja, time nije izgubio utjecaj i značenje u svojoj užoj struci, povijesti umjetnosti.
GOSPIĆ - Ličko-senjski župan donio je Rješenje o prekidu izvanrednog stanja obrane od poplava za područje općine Perušić za naselja: Donji i Gornji Kosinj, Kosinjski Bakovac i Lipovo Polje, izvijestio je jutros Državni centar 112. Zbog vode na cesti i dalje je zatvorena većina prometnica na području Kosinja. Na kamenom mostu u Kosinju nema vode te je prohodan za promet. Očekuje se da će se voda povlačiti u korita u idućih tjedan dana. Voda se s prometnice u naselju Jagodnje u općini Udbina, lagano povlači. Na dionici 11. rijeke Like s akumulacijom Kruščica na snazi je izvanredno stanje na zaštitnim vodnim građevinama. Vodostaj i dotok rijeke Gacke je u opadanju. Vodostaj rijeke Like na vodomjeru Selište je u opadanju, 70 do 80 cm dnevno. Operativne snage su i dalje na terenu te provode sve potrebne radnje uključujući učvršćivanje nasipa i ispumpavanja zaobalnih voda, navodi DC 112.
ZAGREB - Policija i pripadnici Gorske službe spašavanja jutros su nastavili sinoć prekinutu potragu za ženom i muškarcem, za koje se sumnja da su nestali na Sljemenu. Potraga je pokrenuta nakon što su radnici koji su sanirali štetu od odrona jučer ujutro na Sljemenskoj cesti pronašli napušteni automobil "kia sorento" s upaljenim motorom. U automobilu su pronađeni osobni dokumenti i mobiteli koji upućuju na to da se radi o jednoj ženi i muškarcu, a mediji javljaju da je riječ o 32-godišnjaku i 25-godišnjakinji. Potraga za njima prekinuta je zbog loše vidljivosti jučer oko 18,30 sati.
VINKOVCI - Od posljedica pothlađenosti nakon što je osobnim automobilom sletio u Bosut, noćas oko 1,50 sati u Općoj bolnici u Vinkovcima preminuo je 52-godišnjak iz Đeletovaca, potvrdila je jutros Policijska uprava vukovarsko-srijemska. „Pod još nerazjašnjenim okolnostima osobno vozilo Opel Vectra, vinkovačkih registracijskih oznaka, kojim je upravljao 52-godišnjak iz Đeletovaca, sinoć je sletjelo u rijeku Bosut, u Bosutskoj ulici u Vinkovcima“, izjavio je glasnogovornik PU vukovarsko-srijemske Krunoslav Žgela. Policija je o vozilu u rijeci obaviještena oko 19 sati, dodao je. Vozača su iz rijeke izvlačili policijski službenici te stanovnici toga dijela grada, nakon čega je vozilom Hitne pomoći prevezen u vinkovačku Opću bolnicu. No, unatoč naporima liječnika, 52-godišnjaku se zbog posljedica pothlađenosti stanje pogoršalo te je preminuo. Oko 21 sat pripadnici Javne vatrogasne postrojbe Vinkovci te vinkovačka Gorska služba spašavanja izvukli su vozilo iz Bosuta.
DUBROVNIK - Na radove i opremanje srednjih škola i učeničkog doma na području Dubrovačko-neretvanske županije Upravni odjel za obrazovanje kulturu i šport Dubrovačko-neretvanske županije uložio je 632 tisuće kuna. Tako je za zamjenu dotrajalog školskog namještaja i opremanje novih i adaptiranih prostora u pet srednjih škola - Ekonomskoj i trgovačkoj, Turističkoj i ugostiteljskoj te Obrtničkoj školi Dubrovnik kao i u Gimnaziji Metković te u Gimnaziji "Fra Andrija Kačić Miošić" u Pločama utrošeno oko 120 tisuća kuna. Za adaptaciju dijela katnog prostora Srednje poljoprivredne i tehničke škole u Opuzenu utrošeno je 100 tisuća kuna, a za nabavku opremljenog kabineta za održavanje stručne praktične nastave uložene su dodatne 32 tisuće kuna. Sufinanciranje obnove garderobe i sanitarija uz igralište Biskupijske klasične gimnazije "Ruđer Bošković" u Dubrovniku iznosilo je 105 tisuća kuna, obnova sanitarnih prostora u dubrovačkoj Obrtničkoj školi 140 tisuća kuna dok su na Srednjoj školi u Metkoviću i u Muškom učeničkom domu u Dubrovniku zamjenjeni dotrajali prozori u iznosu 135 tisuća kuna, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću dubrovačko-neretvanske županije.
RIJEKA - Fotografije Branka Kukurina ocijenjene su najcjelovitijim i najosmišljenijim fotografskim djelom te je autor dobio diplomu Fotokluba Rijeka na sinoć otvorenoj godišnjoj izložbi fotografija ovoga kluba pod nazivom "Inwentura 2010.". Povjerenstvo za dodjelu priznanja odlučilo je i da se Bojanu Bonifačiću dodijeli diploma fotokluba za poseban autorski doprinos fotografskom radu. Karla Merle je dobila priznanje kao najuspješnija mlada autorica a članovi Fotokluba Rijeka Zdenko Vukelić i Aleksandar Tomulić su ocijenjeni najaktivnijim izlagačima u 2010. godini čime su. po ocjeni povjerenstva, doprinijeli osobnoj ali i afirmaciji fotokluba. Izložba je postavljena u prostoru Filodrammmatice u Rijeci. Izložene su 84 fotografije odabrane od 250 pristiglih na natječaju.