OSIJEK - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je danas u Osijeku kako u zemlji nema nikakvog izvanrednog stanja koje bi tražilo trenutačno sazivanje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost. Nakon obilježavanja 35. obljetnice osječkoga Pravnog fakulteta, predsjednik Josipović rekao je odgovarajući na novinarsko pitanje o tome treba li sazvati sjednicu tog vijeća zbog posljednjih događaja vezanih uz bivšeg premijera Ivu Sanadera kako će sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost biti održana do kraja godine, nakon što se usklade termini. Na pitanje novinara hoće li tražiti ostavku ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka, predsjednik Josipović je odgovorio kako je za njega - s obzirom na to da je slučaj bivšeg premijera Sanadera u posljednjih godinu dana bio toliko razvikan i prisutan u medijima - "nedopustivo da je onako prošetao granicom". "Kad je riječ o onome što je propušteno, propuštene su mjere koje su dopuštene bez skidanja imuniteta, a tih mjera je bilo i bile su moguće", rekao je predsjednik Josipović, dodajući kako "ima povjerenje u ministra Karamarka" te kako vjeruje da će iskoristiti ovu priliku da se uklone problemi kojih ima. "Razgovarali smo telefonom i mislim da je razgovor bio vrlo konstruktivan i koristan. Nije cilj da se ministar i ja, ili bilo tko drugi u državi svađa, već da se podigne razina učinkovitosti cijelog sustava", ocijenio je Josipović.
ZAGREB - Bivši premijer Ivo Sanader javio se sms porukom Hini u kojoj izjavljuje da će se u poslijepodnevnim satima vratiti u Hrvatsku i odazvati pozivu hrvatskih institucija. "Bio sam na unaprijed dogovorenom poslovnom putu. Kada sam sinoć čuo što se dogodilo vezano za ukidanje imuniteta i određivanje pritvora odlučio sam se odmah vratiti, iako sam se trebao vratiti za nekoliko dana. Dakle, nije bilo riječi ni o kakvom bijegu o čemu svjedoči činjenica da sam se stalno vraćao iz SAD-a", navodi Sanader. Također u poruci ističe da nije bio "na čelu bande, nego na čelu Vlade RH i HDZ-a s kojom je dva puta za redom na izborima dobio povjerenje birača". "U svemu ovome glavnu riječ vodi politika koja se služi progonima za političke ciljeve", tvrdi Sanader u sms poruci Hini.
ZAGREB - Ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko izjavio je danas kako MUP "otprilike zna" gdje je bivši premijer Ivo Sander te da intenzivno surađuju s policijom Slovenije, Austrije i Njemačke. Karamarko je novinarima rekao kako je teško predvidjeti kad bi se mogao očekivati Sanderov povratak. "Možda vrlo brzo, a možda za par dana", dodao je. Naglasio je da MUP nije mogao čekati razvoj stanja i vidjeti je li Sanader "zaista bio na nekom putu pa će se vratiti". "Mislim da smo kao ozbiljna institucija morali posegnuti za institutom međunarodne tjeralice", rekao je, dodajući kako je moguće da se Sanader i sam vrati. Zamoljen ponovno za komentar izjave predsjednika Ive Josipovića da je Sanaderov odlazak propust koji ne smije proći bez odgovornosti, ponovio je da policija "ne može improvizirati i postupati po nahođenju" nego izričito po zakonu. "Mi nismo imali niti jednu zakonsku predispoziciju da interveniramo prema Sanaderu na graničnom prijelazu. Sve drugo bilo bikršenje zakona i njegovih ljudskih prava", zaključio je Karamarko.
SPLIT - "Nisam još formalno angažiran, ali me Ivo Sanader nazvao i dogovorili smo danas sastanak u Zagrebu prema kojem putujem", rekao je Gulišija za Radio Split. Dodao je kako mu je Sanader rekao da mu danas završava službeni put. Sanader je kao svog branitelja prvotno pokušao angažirati zagrebačkog odvjetnika Matu Matića koji se toga nije mogao prihvatiti jer mu je USKOK jutros ukazao da bi bio u sukobu interesa budući da u slučaju "Fimi medija" u kojemu je osumnjičen Sanader već zastupa jednog osumnjičenika. Matić i saborski zastupnik HDZ-a i Sanaderov prijatelj Jerko Rošin danas su najavili da će se bivši premijer poslijepodne ili navečer vratiti u Hrvatsku.
ZAGREB - Vlasnik Dioki grupe i riječkog dnevnika Novi list Robert Ježić jutros je iznio obranu u sjedištu USKOK-a, a poslijepodne bi trebao biti doveden na zagrebački Županijski sud gdje će odlučiti hoće li ga zadržati u istražnom zatvoru. Njegov odvjetnik Veljko Miljević izjavio je kako očekuje da će USKOK zatražiti jednomjesečni istražni zatvor za njegova branjenika jer "nije pokazao smisao za pjevanje", odnosno jer istražiteljima nije ispričao ono što su željeli čuti. "Rekao mu da ćemo ići zajedno na ručak ako pokaže smisao za pjevanje. No, budući da taj smisao nije pokazao mislim da se to neće dogoditi", kazao je Miljević. Rekao je da je Ježić u USKOK-u iznosio aktivnu obranu, odnosno da se nije branio šutnjom. Nije želio otkriti što mu se točno stavlja na teret, no kazao je da je Ježić u cijelosti odbacio sve za što ga USKOK sumnjiči. "Jasno je rekao da na temelju opsežne dokumentacije koja postoji unutar Diokija i HEP-a nema apsolutno nikakve pomisli da bi sudjelovao u bilo kojoj od radnji za koje ga se tereti", ustvrdio je Miljević. Po ranijim informacijama, Ježića se tereti zajedno sa bivšim predsjednikom uprave HEP-a Ivanom Mravkom, direktorom HEP-ove opskrbe Ivanom Mrljakom i bivšim premijerom Sanaderom za prodaju struje Diokiju po cijenama nižima od tržišne.
ZAGREB - Čovjeku koji je pobjegao od hrvatskog pravosuđa ne vjerujem ništa, izjavio je danas predsjednik saborskog Kluba HDZ-a Andrija Hebrang na novinarsko pitanje vjeruje li da će se Ivo Sanader danas vratiti u Hrvatsku. "Ne mogu o tome nagađati, nemam nikakve informacije, ali čovjeku koji je pobjegao od hrvatskog pravosuđa ne vjerujem ništa", kazao je Hebrang novinarima u Saboru. Upitan je li znao za zloporabe za koje se tereti Sanadera, bivšeg čelnika te stranke, Hebrang je odgovorio kako bi Sanadera, da je znao da je zloupotrijebio ovlasti, u tome zaustavio. Na pitanje kako gleda na oporbene prozivke da je vrh HDZ-a o tome sve znao, odgovorio je da vodstvo njegove stranke zna oporbene, SDP-ove afere. "Mi u vrhu HDZ-a znamo što oporba radi i znamo za njihova vatrogasna vozila, znamo za tržnice u Rijeci, za njihove poslove preko MUP-a 2000. kada su financirali svoje kampanje, za sve one njihove prodaje Deutsche Telekoma, Plive, Ine s većinskim pravom upravljanja. Kad bi došli na vlast, jadna nam Hrvatska", poručio je. Na opasku novinara da oporba na nepravilnosti upozorava zadnje tri godine i kako se pokazalo da su u pravu, Hebrang je kazao kako je oporba pogodila, ali da bi loše prošli oni koji bi povjerovali oporbenim tezama da "smo svi lopovi".
OSIJEK - Predsjednik Ivo Josipović, sudjelujući danas na svečanoj sjednici Fakultetskog vijeća Pravnog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, kojom je proslavljena 35. obljetnica tog fakulteta, istaknuo je kako je upravo na pravnoj struci i pravosuđu velika odgovornost da se pravda provodi jednako za sve hrvatske građane. Čestitajući 35. obljetnicu uspješnog rada osječkoga Pravnog fakulteta, predsjednik Josipović posebno je naglasio kako je važno školovati mlade kadrove koji će biti nositelji i pravnih i etičkih vrijednosti. Kako je rekao, Hrvatska je u ozbiljnim problemima, gospodarskim, a sudeći po svakodnevnim događajima, i moralnim. S tim u vezi, rekao je da za izlazak iz krize imamo dobru osnovu kroz "instrumente pravne države", pri čemu je dodao da je "Hrvatska sposobna ostvariti ne samo pravo, nego i pravdu". "U visokoobrazovnom sustavu, na sva četiri Pravna fakulteta u Hrvatskoj - u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku treba razvijati oštru konkrurenciju, borbu za izvrsnost i etičke vrijednosti", rekao je predsjednik. "Ima simbolike što se i 35 godina osječkoga Pravnog fakulteta slavi na Dan ljudskih prava. Osječki je Pravni fakultet odgojio plejadu sjajnih pravnika i visokih pravosudnih djelatnika", zaključio je predsjednik Josipović.
ZAGREB - Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana (HRZ i PZO) proslavili su danas 19. obljetnicu u Zrakoplovnoj bazi Pleso, u prigodi koje je istaknuto da je HRZ sposoban nadzirati hrvatskih zračni prostor te da je u njemu najvrjedniji ljudski potencijal. Govoreći na svečanosti, zapovjednik HRZ-a general Vlado Bagarić podsjetio je da je HRZ nastao u Domovinskom ratu i uvelike pridonio obrani i pobjedi. Prisjetivši se poginulih pripadnika HRZ-a i PZO u ratu, rekao je da stvaranje ratnog zrakoplovstva nije bio nimalo lak zadatak. Ministar obrane Branko Vukelić naglasio je da je ove godine proslavljeno i 100 godina hrvatskog zrakoplovstva. Naglasivši da hrvatsko nebo nikad neće ostati bez učinkovita nadzora, dodao je da je i NATO prepoznao vrijednost HRZ-a. Dodao je i da danas pripadnici hrvatskoga ratnog zrakoplovstva sudjeluju u KFOR-ovoj misiji na Kosovu te da u misiji ISAF-a uvježbavaju pripadnike afganistanskih sigurnosnih snaga. Pripadnicima HRZ-a čestitali su i izaslanici predsjednika Republike Zlatko Gareljić i načelnik Glavnog stožera admiral Zdenko Simičić, a pročitana su imena promaknutih i nagrađenih pripadnika HRZ-a i PZO-a. Ministar obrane Branko Vukelić nakon obilaska Taktičko-tehničkog zbora rekao je da se konačna odluka o nabavi novih borbenih zrakoplova očekuje u početku iduće godine.
ZAGREB - Nekadašnjega ratnog pomoćnika ministra unutarnjih poslova Tomislava Merčepa, kojega je policija jutros privela u Zagrebu, sumnjiči se za ratne zločine protiv civila počinjene na području Zagreba i na Pakračkoj poljani od listopada do sredine prosinca 1991., doznaje se u MUP-u. Ne otkrivajući identitet osumnjičenoga, MUP u priopćenju navodi da je danas počela kriminalistička istraga nad 58-godišnjim hrvatskim državljaninom zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civila. Kriminalistička istraga provodi se u suradnji s DORH-om nakon "višegodišnjeg prikupljanja obavijesti i saznanja, kažu u MUP-u te nakon nje najavljuju dodatne informacije. U DORH-u zasad nisu željeli ništa govoriti o postupku protiv Merčepa, bivšeg sekretara za narodnu obranu u Vukovaru i pomoćnika ministra unutarnjih poslova koji je početkom rata zapovijedao postrojbom rezervnog sastava MUP-a čiji su pripadnici bili poznati kao "merčepovci". Merčepa se tereti po starom zakonu (Osnovni krivični zakon RH) kojim je za ratni zločin protiv civila bila predviđena zatvorska kazna od pet do 20 godina. Za slučaj "Pakračka poljana" u javnosti se doznalo 1992., pošto je u istrazi o ubojstvu zagrebačke obitelji Zec policija došla do informacija o navodnim zločinima "merčepovaca".
VELIKO TRGOVIŠĆE - U povodu godišnjice smrti prvoga hrvatskog predsjednika i predsjednika HDZ-a Franje Tuđmana, izaslanstva HDZ-a su ispred njegova poprsja u dvorištu rodne kuće u Velikom Trgovišću položila vijence. Potpredsjednik HDZ-a Ivan Jarnjak rekao je - odgovarajući na novinarsko pitanje što bi Tuđman rekao u vezi s najnovijim zbivanjima - kako bi "predsjednik bio žalostan kad bi vidio što se danas u Hrvatskoj događa". Dodao je da će, dok je živ, dolaziti do Tuđmanove kuće na njegov rođendan i godišnjicu smrti. "Uvijek ponavljam da je dr. Franjo Tuđman za mene bio i ostao veliki čovjek i državnik", rekao je Jarnjak. Na pitanje je li u stranci "detuđmanizacija bila pogrešna stvar", Jarnjak je odgovorio kako "stranka nikad nije bila protiv svojeg osnivača i prvog predsjednika, tako da o detuđmanizaciji nikad nije bilo govora".
ZAGREB - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa imenovalo je prosudbena povjerenstva za analizu pristiglih primjedaba i prijedloga za svaki od triju nacrta zakona - o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanosti. U rad triju prosudbenih povjerenstava za nacrte zakona o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanosti, kako je danas priopćeno iz tog ministarstva, uključeni su rektori javnih sveučilišta, prorektori za nastavu tih sveučilišta, četiri prorektora za znanost javnih sveučilišta, predstavnica Hrvatskoga studentskog zbora, pet ravnatelja javnih znanstvenih instituta, dva predstavnika vijeća veleučilišta i visokih škola, predstavnik Nacionalnog vijeća za znanost, predstavnik Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje te po tri predstavnika Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja i Nacionalnog vijeća za konkurentnost. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, kako se navodi, sistematiziralo je pristigle prijedloge i primjedbe nakon završetka prve faze javne rasprave o nacrtima zakona iz područja sveučilišta, visokog obrazovanja i znanosti. Istodobno zahvaljuje imenovanim članovima i koordinatorima prosudbenih povjerenstva što su prihvatili sudjelovati u radu, radi izradbe što kvalitetnijih rješenja za unaprjeđenje sustava znanosti i visokog obrazovanja.
ZAGREB - Ivan Klešić novi je glavni državni revizor, odlučio je danas Hrvatski sabor koji je te dužnosti zbog isteka mandata razriješio Šimu Krasić. Diplomirani pravnik Ivan Klešić od 1996. godine obnaša dužnost pročelnika Državnog ureda za reviziju za karlovačku županiju. Zastupnici SDP-a glasovali su protiv Klešićeva imenovanja nezadovoljni činjenicom da je riječ o stranačkom čovjeku, odnosno članu HDZ-a. Državna revizija trebala bi biti jedan od stupova društva i raditi neovisno, nepristrano i kvalitetno, a kako Klub HDZ-a predlaže svog stranačkog čovjeka to se dovodi u pitanje, kazao je u ime Kluba SDP-a Nenad Stazić. Predložio je da se pričeka s imenovanjem do rasprave i glasovanja o izmjenama Zakona o državnoj reviziji, a koji je u saborskoj proceduri. U te bi se izmjene, predložio je, trebalo ugraditi i odredba po kojoj bi se glavnog državnog revizora biralo javnim natječajem te odredba kojom se osigurava da on ne može biti stranački čovjek. "Odluka je na vama", poručio je vladajućoj većini. Upozorio je pritom kako državna revizija ima zadaću revidirati i poslovanje stranaka, a u vrijeme kada se, kaže, spominju torbe pune novca u strankama, teško će biti moguće javnost uvjeriti u vjerodostojnost izvješća ako je na čelu Državne revizije stranački čovjek. Sa SDP-om se složio i Boro Grubišić (HDSSB) kazavši kako je nužno osnažiti, a ne oslabiti, instituciju Državne revizije u sadašnje vrijeme aktivne borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala.
ZAGREB - Hrvatska će iduće dvije godine u mirovnu operaciju u Afganistanu (ISAF) slati do 350 pripadnika svojih Oružanih snaga, 30 više nego do sada, odlučio je danas Hrvatski sabor. Sabor je potvrdio Odluku o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga RH u mirovnoj misiji u Afganistanu, i to, sukladno ovogodišnjim promjenama Ustava, natpolovičnom, a ne dvotrećinskom većinom kao ranije. Hrvatski će vojnici u Afganistanu biti angažirani kao mentori i instruktori tamošnjih sigurnosnih i vojnih snaga, te preuzeti vodeću ulogu u školi za vojnu policiju u Kabulu. Zastupnici su donijeli i Odluku o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga u mirovnoj operaciji "EU NAVFOR Somalija – ATALANTA", u kojoj će i u iduće dvije godine biti upućeno do pet hrvatskih mornaričkih časnika. Sabor je izmijenio Zakon o pravu na pristup informacijama, koji se usklađuje s ustavnim promjenama po kojima je spomenuto pravo uzdignuto na ustavnu razinu. Zakonskim je izmjenama, među ostalim, predviđeno da Agencija za zaštitu osobnih podataka, kao neovisno tijelo, nadzire provedbu zakona te u drugostupanjskom postupku odlučuje o svim žalbama korisnika. Sabor je donio Zakon o područjima i sjedištima državnih odvjetništava te izmijenio Zakon o eksplozivnim tvarima, a većinom glasova odbio SDP-ove prijedloge da se izmijene zakoni o državnim maticama te o osobnom imenu.
ZAGREB - Hrvatski branitelji i članovi njihovih obitelji najnovije izvješće Amnesty Internationala (AI) primili su kao novi pritisak na Hrvatsku, hrvatsku samostalnost i pravosuđe te smatraju da svjetski moćnici i institucije neopravdano prozivaju Hrvatsku u negativnom kontekstu, priopćila je danas Republička koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata. "Izvješće Amnesty Internationala ne možemo shvatiti nikako drukčije nego kao ponovno vraćanje i oživljavanje ratnih trauma, ali ne za agresora, nego za žrtvu, a u ovom slučaju Hrvatska je zasigurno najveća žrtva", ističu. Podsjećaju da upravo hrvatski branitelji najbolje znaju kako je započeo rat na ovim prostorima i da se nedvojbeno radi o agresiji velikosrpske politike tadašnjeg gospodara života i smrti Slobodana Miloševića kojem je svesrdno potpomagala tzv. JNA. Činjenica je i istina je da usprkos uspostavljanju haškog tribunala vukovarski, ali i egzekutori cjelokupne agresije na Republiku Hrvatsku dobivaju sramotno male presude za pokolje nad civilnim stanovništvom i Hrvatskom vojskom. To civilno stanovništvo nisu bili pripadnici samo hrvatskog naroda, već pripadnici svih nacionalnih manjina kojima su životi skončani na brutalan i krajnje necivilizacijski način.
ZAGREB - Hrvatsko politološko društva i Fakultet političkih znanosti danas su priredili tradicionalni znanstveni i stručni skup "Hrvatske politološke razgovore" na kojem će politolozi iz Hrvatske, BiH, Srbije i Slovenije analizirati probleme i izazove koje pred demokraciju postavljaju neoliberalizam i globalna kriza. Dekan Fakulteta političkih znanosti Nenad Zakošek otvorio je skup koji bi trebao, kako je rekao, u kontekstu urušavanja svjetskih financija i globalne krize odgovoriti i na pitanja gdje je Hrvatska 20 godina nakon prvih slobodnih izbora te dokle je došla u borbi protiv korupcije, a u svjetlu aktualnog slučaja bivšeg premijera Ive Sanadera, protiv kojega je pokrenut kazneni postupak. O krizi i poziciji ljevice govorio je Branko Caratan, predsjednik Hrvatskog politološkog društva, ocjenivši kako je kriza neoliberalizma i tržišnog fundamentalizma otvorila prostor za pozicioniranje ljevice, iako je opća konstatacija da ljevica nema odgovor na aktualnu krizu. Dok se ljevica u Europi suočava s brojnim problemima, oni su u Hrvatskoj dodatno zaoštreni. Caratan smatra kako imamo problem kako uvoznu ekonomiju koja je obogatila profitere rata i tranzicije te osiromašila stanovništvo zamijeniti za ekonomiju koja će riješiti probleme. Žarko Puhovski govorio je o ljevici i političkoj globalizaciji, usvrdivši da je borba ljevice s neoliberalizmom dovela do toga da je ona izgubila puno energije i da je apsorbirana. Čini se logično da bi u današnjoj situaciji, ustvrdio je, trebalo razmišljati o prihvaćanju "svjetske vlade" jer se radi o svjetskom tržištu.
ZAGREB - Unatoč tome što se može čuti kako je Hrvatska učinila veliki napredak u zaštiti ljudskih prava te da je u tome na samom vrhu, nije učinjeno dovoljno jer smo prije pet godina upozoravali na iste stvari koje su sada na dnevnom redu u pregovorima s EU, ocijenio je na konferenciji za novinare u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava pučki pravobranitelj Jurica Malčić. Vrijeme je, dodaje, da se upozori kako nije učinjeno dovoljno pogotovo u upravi i pravosuđu, što dovodi do sve veće diskriminacije i nejednakosti pred zakonom ponajprije manjinskih društvenih skupina, ali i sve većeg broja ljudi osiromašenih u krizi koji ne mogu ostvariti svoja prava. Konferenciju za novinare po prvi su puta zajedno organizirali Ured pučkog pravobranitelja, Centar za ljudska prava i Kuća ljudskih prava želeći se zajedno osvrnuti na stanje ljudskih prava i apelirati na potrebu jačanja institucije pučkog pravobranitelja kao ključnog neovisnog tijela za zaštitu ljudskih prava. Malčič ističe kako je u hrvatskom pravosuđu učinjen veliki pomak u zakonodavstvu ali je zato u praksi učinjeno malo jer postupci još uvijek traju predugo a sudovi su neažurni, što najteže pogađa slabe i siromašne. Smatra da je za približavanje europskim standardima nužno provesti depolitizaciju upravnih službi, a naročito rukovodećih funkcija budući da 190 najviših službenika imenuje Vlada.