O Karpatskom, njegovim prijevodima hrvatske književnosti na češki jezik i obratno govorili su u ime nakladnika Simona Goldstein i Dragan Marković, češki veleposlanik u Hrvatskoj Karel Kühnl, akademik Tonko Maroević, profesor latinskog jezika Zlatko Šešelj, prevoditelj Zlatko Crnković i bivši hrvatski diplomat Zoran Pičuljan, a promociji je nazočio i autor knjige.
Po riječima predstavnika sarajevskog sunaklanika Dragana Markovića u knjizi je objavljena svojevrsna građa za intelektualnu autobiografiju. "Karpatsky piše i govori bolje hrvatski jezik nego mnogi Hrvati", ocijenio je dodavši kako knjiga vođena pod palicom Simone Goldstein ima veliko značenje u cijelom "regionu".
Češki veleposlanik Kühnl istaknuo je kako Karpatsky cijeli svoj život promiče kulturne hrvatsko-češke veze, odnosno hrvatsku književnost u češkoj i češku u Hrvatskoj.
Ocjenivši kako je češka povijest za nijansu teža od hrvatske, Maroević je istaknuo kako knjiga jedna vrsta dokumenta o tim povijestima. "Karpatsy piše objektivno ali i subjektivno jer svjedoči o emotivnu povezanost s bosnom, srbijom i Hrvatskom", rekao je Maroević.
"Knjiga govori o pozadini stvarnosti i autorima koji su pisali na području Srbije, BiH i Hrvatske", rekao je Šešelj dodavši kako je riječ o jeziku autora kojem svi pripadamo.
Šešelj smatra kako je knjiga uvid u književnost proizvedenu na ovom prostoru.
Crnković je podsjetio kako je Karpatsky u češkom arhivu otkrio zagubljeni rukopis Stjepana Radića na češkom jeziku te dodao kako ga je u Zagrebu kao urednik, nakon prijevoda Karpatsoga objavio.
Pičuljan je kao posebno važnim radom istaknuo autorov prijevod gotovo cjelokupna Krležina opusa na češki jezik te dodao kako je Karpatsy trajni veleposlanik hrvatske kulture i češko-hrvatskih odnosa.
Knjigu "Epistolar" (530 str.) objavili su zagrebački nakladnik Antibarbarus i sarajevski University press.
Karpatsky je književni povjesničar, bohemist i kroatist (Trebišov, Slovačka, 1935.). Bio je lektor češkoga jezika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Preveo je i u zasebnim knjigama objavio pedesetak djela hrvatske književnosti. Na hrvatski je prevodio poeziju čeških (i slovačkih) pjesnika. Godine 1990. dobio Benešićevu nagradu i postao dopisni član JAZU/HAZU, a 2001. odlikovan redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Iste je godine bio i dobitnik Inine nagrade.