Državni zavod za statistiku objavio je danas da je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u listopadu nominalno porastao za 1,5, a realno za 0,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
To je četvrti mjesec zaredom kako je potrošnja porasla, no manje nego što se očekivalo.
Pet makroekonomista, koje je anketirala Hina, očekivalo je, u prosjeku, rast potrošnje u listopadu za 1,2 posto.
To je i usporavanje rasta potrošnje, s obzirom da je u rujnu promet u trgovini na malo porastao 0,4 posto.
„Pozitivni sezonski učinci na tržištu rada u listopadu su se istopili, pa dolazi ponovno do rasta nezaposlenosti, a time i jačanja potrošačkog pesimizma. Sve to sputava osobnu potrošnju. Nema više ni turista koji su doprinijeli rastu potrošnje tijekom ljetnih mjeseci, pa se vraćamo na čisto domaću potražnju, koja je očito još vrlo potisnuta“, kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga.
Struktura potrošnje bit će objavljena tek u drugoj procjeni prometa u maloprodaji, koja se očekuje za dva tjedna.
Živković-Matijević procjenjuje da će potrošnja biti pozitivna kod osnovnih životnih potreba, poput hrane, dok će prodaja trajnih potrošnih proizvoda i dalje biti pod utjecajem racionalizacije potrošnje i odgode kupnji za druga, bolja vremena.
Jačanje potrošnje tijekom ljeta potaknulo je, zajedno s rastom izvoza, rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u trećem ovogodišnjem tromjesečju za 0,2 posto, čime je gospodarstvo tehnički izašlo iz recesije nakon 18 mjeseci pada aktivnosti.
No, prvi podaci za listopad nisu ohrabrujući u vezi gospodarske izvedbe u posljednjem ovogodišnjem tromjesečju.
„Uz slabiji od očekivanja rast prometa u trgovini na malo i već ranije objavljeni oštar pad industrijske proizvodnje, još nema oporavka privatnih investicija, a ni državna potrošnja nema osnova za rast. Stoga zasad nijedan pokazatelj nije dovoljno dobar da bi upućivao na nastavak rasta gospodarstva. Očekujem stoga pad BDP-a u zadnjem tromjesečju za više od 1 posto, a jedino što bi moglo dati prividni pozitivan učinak jest bazni učinak“, zaključuje Živković-Matijević.