Podatak je u skladu s očekivanjima jer je osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo, u prosjeku, da je gospodarstvo u trećem tromjesečju poraslo 0,3 posto.
To je prvi rast BDP-a, nakon šest tromjesečja neprestanog poniranja, što znači da je domaće gospodarstvo izašlo iz dosad najduže recesije, ako se izlazak iz recesije definira prvom stopom rasta BDP-a.
„Iako je prije riječ o stagnaciji, a ne o rastu BDP-a, veseli pozitivni predznak. Neto izvoz je, uz oporavak prihoda od turizma, u trećem tromjesečju imao prilično značajan utjecaj na ovu pozitivnu stopu BDP-a“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
Ističe, međutim, da je u realnim iznosima gledano, u prva tri tromjesečja ove godine gospodarska aktivnost pala na razinu 2006. godine.
„U takvim okolnostima potrebne su značajnije prilagodbe, pogotovo u javnom sektoru, kako bi se potrošnja svela na realnu snagu gospodarstva“, ističe Šantić.
Šantić očekuje da će druga procjena BDP-a po kategorijama vjerojatno pokazati stagnaciju osobne potrošnje na godišnjoj razini, pad državne potrošnje, te i dalje dvoznamenkasti pad kapitalnih investicija, ali po nešto blažoj stopi nego u prvoj polovici godine.
Ističe, međutim, da zabrinjavaju podaci na početku četvrtog tromjesečja.
„Imamo zasad nepovoljni pokazatelj pada industrijske proizvodnje u listopadu za 4,4 posto na godišnjoj razini. Čekamo podatke o potrošnji, no po zadnjim podacima u listopadu bilježimo pad neto plaće u realnom iznosu, uz rast nezaposlenosti. Također, valja imati na umu da se domaće gospodarstvo u trećem tromjesečju dominantno oslanja na eksterne čimbenike, odnosno izvoz usluga, turizam, dok u ostalim kvartalima dominantnu ulogu u BDP-u imaju domaći čimbenici, potrošnja i investicije, koji su nažalost i dalje pod pritiskom“, zaključuje Šantić.