Najkritičniji prema izvješću bio je Šime Lučin, koji je u ime SDP-a izrazio nezadovoljstvo što se i u sedmoj godini provedbe Ustavnog zakona zaključuje kako Hrvatska bilježi znatan napredak u ostvarivanju prava manjina, iako se Ustavni zakon, naglasio je, nedovoljno provodi.
"Čini mi se da su najveći pomaci učinjeni tamo gdje treba novca, a tamo gdje ne treba nisu. To zabrinjava", poručio je, prozivajući vladu da je izdvajanje proračunskog novca, i to bez jasnih kriterija, jedino što čini na osiguranju provedbe manjinskih prava.
"Politička volja vlade definirana je samo u 157 milijuna kuna koliko je lani izdvojeno za nacionalne manjine, ali ne i u političkim odlukama", dodao je.
Lučin kaže i kako ga zabrinjavaju insinuacije da su manjine same krive što se Ustavni zakon ne provodi, ocijenivši da je takav stav samo izlika da se opravda nečinjenje.
Uvjeren je da se stanje na terenu u korist provedbe Ustavnom zakona može promijeniti samo ako vlada zaprijeti raspuštanjem lokalnih predstavničkih tijela koja svoje statute nisu uskladila s Ustavnim zakonom, odnosno odredbama koje govore o pravima koja manjine mogu ostvariti.
Na Lučinovo izlaganje reagirao je potpredsjednik vlade Slobodan Uzelac, ističući da za poteškoće u provedbi Ustavnog zakona odgovornost, uvjetno rečeno, podjednako snose i vlasti i manjine.
"Da bi nacionalne manjine koristile prava moraju neki put podnijeti i zahtjev, jer nemaju obvezu korištenja tih prava", poručio je Uzelac, potrebnim ocijenivši osiguravanje političkih i svih drugih uvjeta koji bi manjinama pomogli u ostvarivanju prava.
Iako suglasan s ocjenom da Hrvatska bilježi napredak u ostvarenju manjinskih prava, Goran Beus Richembergh (HNS/HSU) prigovorio je što je, u odnosu na 2008., lani iz proračuna izdvojeno oko 6 milijuna kuna manje za kulturno stvaralaštvo manjina, budući da je to pitanje, naglasio je, za mnoge manjine glavno za iskazivanje svoga identiteta.
Nezadovoljstvo je izrazio i time što dio manjinskih saborskih zastupnika, kako je rekao, vrlo rijetko istupa u sabornici. "Neki su se u ove tri godine jedva javili za riječ, neki su samo tri puta javili za ispravak netočnog navoda, a svoga nemaju", rekao je HNS-ov zastupnik.
I Zdenka Čuhnil se u ime Kluba nacionalnih manjina složila s ocjenom o napretku u ostvarivanju manjinskih prava, ali i upozorila da i dalje postoje brojne poteškoće u provedbi Ustavnog zakona, prije svega po pitanju službene uporabe manjinskog jezika.
Izvijestila je da od 121 lokalnih jedinica u samo njih 60 postoji službena uporaba manjinskih jezika, od čega čak 45 u Istri (talijanska manjina).
Ljubica Lukačić je u ime HDZ-a kazala kako je iz izvješća razvidno da je lani došlo do znatnog unaprjeđenja prava pripadnika nacionalnih manjina, što se, naglasila je, pozitivno odražava i na njihov položaj u društvu.
Naglasila je da će vlada i dalje ulagati napore da se manjinska prava zadrže i ostvaruju na najvišoj razini, kao i da se intenzivira provedba svih mjera.
Boro Grubišić (HDSSB) netočnim drži podatak da je za manjine u 2009. iz proračuna izdvojeno 157 milijuna kuna, ističući da je Hrvatska milijarde kuna izdvojila ili će izdvojiti, među ostalim, i za povrat ili gradnju novih stanova bivših pripadnika agresorske vojske, kao i da im se sudjelovanje u agresiju na Hrvatsku prizna u radni staž.