ZAGREB - Hrvatski sabor donio je danas državni proračun za 2011. godinu, kojim su prihodi predviđeni u iznosu od 107,4 milijardi kuna, a rashodi u iznosu od 122,3 milijardi kuna, uz deficit od 14,9 milijardi ili 4,3 posto BDP-a. Državni proračun za 2011. temelji se na projekciji gospodarskog rasta od 1,5 posto BDP-a. U strukturi proračunskih troškova najveći se dio odnosi na mirovine, 35,1 milijardu kuna, što je 163 milijuna kuna više nego ove godine, te za zaposlene, 22,6 milijarda kuna, ili 0,1 posto više nego ove godine. U idućoj je godini za naknade Hrvatskome zavodu za zdravstveno osiguranje predviđeno 20,2 milijarde kuna, ili oko 480,7 milijuna kuna manje nego ove godine. Znatan fiskalni učinak na proračun imaju i troškovi vezani uz prilagodbu Europskoj uniji od 1,9 milijarda kuna. Sabor je izglasao i prateći Zakon o izvršenju proračuna kojim uz ostalo predviđa ukupno zaduženje države od 23,2 milijarde kuna, od čega se 9,9 milijardi odnosi na otplatu starih dugova.
ZAGREB - Hrvatski sabor donio je danas Zakon o fiskalnoj odgovornosti, po kojemu će od 1. siječnja 2011. čelnici proračunskih ili izvanproračunskih korisnika te lokalnih jedinica, utvrdi li se da su prekoračili proračunski okvir, podnositi mandate na raspolaganje. Zakon se odnosi na proračunske i izvanproračunske korisnike, kao i na čelnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te čelnike proračunskih i izvanproračunskih korisnika lokalnih jedinica. Zakonske odredbe predviđaju da se ukupni rashodi općeg proračuna (središnji poračun i proračuni lokalnih jedinica te financijski planovi izvanproračunskih korisnika) godišnje smanjuju za najmanje jedan postotni bod u procijenjenom BDP-u. To bi se smanjenje provodilo dok primarni fiskalni saldo ne bude nula ili pozitiva. Zakon utvrđuje i fiskalna pravila u okviru kojih će Vlada provoditi svoju fiskalnu politiku, a cilj je smanjenje deficita kako bi se omogućilo da se potrošnja u potpunosti financira iz prihoda, a zaduženje isključivo radi podmirenja obveza ili razvoj.
SPLIT - Radnici Brodosplita danas su prosvjedovali na glavnom ulazu u poduzeće tražeći da se žurno riješe teškoće splitskog brodogradilišta i omogući ugovaranje novih poslova ili će u protivnom poduzeti radikalnije mjere. Glavni povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske u Brodosplitu Joško Franić pozvao je predsjednicu Vlade Jadranku Kosor neka dođe u splitsko brodogradlište i kaže da će se omogućiti ugovaranje brodova. Istaknuo je kako je današnji prosvjed na ulazu u Brodosplit zadnji u tom poduzeću, a ukoliko se žurno ne pronađe rješenje, početkom prosinca bit će organiziran veliki prosvjed na splitskoj Rivi. Po Franićevim riječima za idući četvrtak u Zagrebu je planiran sastanak sa ministrom gospodarstva Đurom Popijačem rekavši kako će to biti "zadnji pregovori u Zagrebu". Predsjednik Nezavisnog sindikata u Brodosplitu Zvonko Šegvić je istaknuo kako će sindikati Brodosplita odmah napustiti taj sastanak ako se se ne pronađe pozitivno rješenje za brodogradilište. Naveo je kako će 29. i 30. studenog hrvatsko izaslanstvo u Bruxellesu pregovarati s predstavnicima Europske unije o brodogradilištima. "Ako u Bruxellesu ne dogovore ono što odgovara splitskom brodogradilištu i radnicima svih pet brodogradilišta, bolje da se ne vraćaju", rekao je Šegvić.
BOŠNJACI - Miran prosvjed tridesetak poljoprivrednika u Bošnjacima nedaleko Županje, nezadovoljnih provedbom natječaja za prodaju i zakup poljoprivrednog zemljišta, završio je oko podneva davanjem roka Vladi i Ministarstvu poljoprivrede da do 15. prosinca u sve općine, koje ne provode Zakon o raspolaganju poljoprivrednim zemljištem, pošalju službenike državnog odvjetništva i USKOK-a. Predsjednik Sindikata hrvatskih seljaka, koji je bio i organizator prosvjeda, Tomislav Pokrovac, zamjerio je Vladi i resornom ministarstvu da se maćehinski odnose prema seljacima. U proračunu je za štete nastale od elementarnih nepogoda osigurano oko tristo milijuna kuna, a stradalim ljudima nije još isplaćena niti kuna, rekao je Pokrovac ustvrdivši kako država opet pokušava "prevariti seljake". Seljaci su od 9 do 12 sati prosvjedovali u središtu Bošnjaka, dok su dvadesetak traktora parkirali s obje strane državne ceste Bošnjaci-Županja ne ometajući prometovanje vozila.
ZAGREB - Poljoprivreda je za regiju od strateškog značaja, ciljevi poljoprivredne politike su zajednički, a to su dugoročna održivost i razvoj poljoprivrede i ruralnog prostora uz stalno jačanje konkurentnosti, istaknuo je ministar poljoprivrede Petar Čobanković na današnjem radnom sastanku ministara poljoprivrede odnosno predstavnika ministarstava poljoprivrede zemalja jugoistočne Europe. Sastanak je okupio ministre poljoprivrede Austrije, Albanije, Makedonije, Crne Gore, BiH i Hrvatske te državne tajnike u ministarstvima poljoprivrede Slovenije, Srbije, Kosova, Bugarske, Njemačke i Mađarske. Čobanković je naglasio važnost jačanja regionalne suradnje, odnosno partnerstva u regiji napominjući kako su ta tržišta kompatibilna, privrede usporedive, a ciljevi istovrsni te sve govori u prilog jačanja gospodarske suradnje.
ZAGREB - Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u listopadu pala je u odnosu na rujan za 3,7 posto, a kalendarski prilagođeni podaci na godišnjoj razini pokazuju pad industrijske proizvodnje u listopadu ove u odnosu na listopad prošle godine za 4,4 posto. Pad industrijske proizvodnje na mjesečnoj i godišnjoj razini uslijedio je nakon što je u rujnu prema kolovozu ostvaren rast od 3,3 posto, a prema lanjskom rujnu za 3,1 posto. Prije toga, rast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini zadnji je put ostvaren u veljači, kada je u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec povećana za 0,2 posto. U mjesecima nakon velječe pa sve do rujna, industrijska proizvodnja na godišnjoj razini je padala u rasponu od 0,6 do 6,6 posto. Kumulativni podaci za prvih deset mjeseci ove godine pokazuju pad industrijske proizvodnje za 1,8 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.
ZAGREB - Današnje trgovanje na Zagrebačkoj burzi protječe mirno i bez većih oscilacija indeksa uslijed slabe likvidnosti, a investitorima nedostaju i jasne smjernice. Crobex indeks bio je u 12,00 sati u minusu 0,09 posto, na 1.829 bodova. Crobex10 ojačao je, pak, 0,15 posto, na 975 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je gotovo 8 milijuna kuna, što je otprilike 5 milijuna više nego jučer u to doba. Najveći promet ostvaren je povlaštenom dionicom Adrisa, od gotovo 3 milijuna kuna. Cijena joj je ojačala 0,05 posto, na 263 kune. Slijedi dionica Ericssona Nikole Tesle, s 1,9 milijuna kuna prometa, a cijena joj je porasla 1,2 posto, na 1.220 kuna. Među milijunaše dopodneva još se uvrstila i dionica HT-a. Njezina cijena klizi drugi dan zaredom, pri čemu je trenutno u minusu 0,8 posto, na 277,29 kuna.
ZAGREB - Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) blago oslabila prema euru, za 0,01 posto u odnosu na jučerašnju tečajnu listu. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 7,396546 kuna. Na vrijednosti su prema kuni dobile danas i ostale promatrane inozemne valute. Američki je dolar poskupio 1,24 posto, švicarski je franak ojačao 1,25 posto, a tečaj britanske funte viši je za 0,48 posto. Srednji tečaj dolara na današnjoj tečajnoj listi HNB-a je 5,448251 kunu, franka 5,514050 kuna te funte 8,679355 kuna.