U izvješću se kaže da je u odnosu na prethodnu godinu rast proizvodnje u EU10 povećan s 0,6 posto u prvom tromjesečju 2010., na 2,2 posto u drugom tromjesečju 2010. Rast se, među ostalim, poboljšao zbog jake gospodarske dinamike, s rastom od 0,4 posto do 0,8 posto od tromjesečja do tromjesečja.
Skok u globalnoj trgovini i industrijskoj proizvodnji povećao je gospodarske aktivnosti. Europskim gospodarstvima koristio je uzlet u trgovini, povratak povjerenja u financijska tržišta kao odgovor na odlučne političke akcije i niske kamatne stope, te pozitivni povratni učinci između stvarnog i financijskog sektora, navodi Svjetska banka.
Uzlet uzima maha u cijeloj regiji. U 2010., Slovačka i Poljska su vodeće u regiji s rastom od 3,5 posto ili više, uz pomoć skromnih prilagodbi tijekom krize, normalizaciji globalne trgovine i tokova kapitala, te u u slučaju Poljske, solidne domaće potrošnje.
Estonija i Litva, koje su poduzele velike prilagodbe tijekom krize, stvorile su uvjete za preokret od stezanja gospodarstva za oko 15 posto u 2009., do rasta od oko 2 posto u 2010.
Rast u Češkoj, Bugarskoj, Mađarskoj i Sloveniji vjerojatno će biti skromniji, u rasponu 0 do 2,0 posto, jer domaća potražnja ostaje slaba.
Samo za Latviju i Rumunjsku se predviđa negativan rast u 2010., što odražava potrebu za velikim prilagodbama zbog neodrživog domaćeg buma u tim zemljama uoči krize. Rast bi trebao biti pozitivan u svim zemljama EU10 u 2011.
"Ne iznenađuje da je Poljska vodeća u oporavku u regiji s rastom BDP-a projiciranim na 3,5 posto za 2010., i 4,1 posto za 2011 ", rekao je Kaspar Richter, viši ekonomist Svjetske banke za Europu i Srednju Aziju, glavni autor izvješća.
"Međutim, još uvijek postoje veliki izazovi s kojima se Poljska mora suočiti u bliskoj budućnosti kako bi ojačala izglede za rast. Oni uključuju oživljavanje kreditnog rasta za kompanije, fiskalnu konsolidaciju, te stvaranje radnih mjesta, osobito za mlade i nisko kvalificirane", dodao je Richter.
Skok u zemljama EU10 još se uvijek oslanja na vanjsku potražnju i suočen je s brojnim rizicima, od kojih je glavni slab oporavak u Europi, jer izgledi za izvoz, kredite i radna mjesta u EU10 ovise prije svega o jakom oporavku u zemljama EU15.
Oporavak EU15 od globalne financijske krize mogao bi biti spor i još uvijek je moguć povratak krize, ocjenjuje Svjetska banka.
Fiskalna konsolidacija u velikom broju zemalja EU15, završetak inventurnog ciklusa i nedavno jačanje eura, smanjit će gospodarsku aktivnost. U većini zemalja, privatna potražnja nije dovoljno jaka da preuzme vodstvo i održi ekspanziju. Drugi rizik je povratak povećane financijske napetosti u eurozoni, unatoč nedavnim poboljšanjima na europskim financijskim tržištima. Obnovljeni stres financijskog sektora mogao bi se brzo proširiti na EU10 zemlje kroz prekogranične veze, kada banke-roditelji pristupe smanjivanju bilanci svojih podružnica.
Rješavanje tih problema kroz politike za jačanje financijskih tržišta, fiskalnog okvira i strukturnih reformi ostaje ključno za održivi razvoj u regiji EU10, ističe Svjetska banka.
Redovno ekonomsko izvješće EU10, koje Svjetske banka objavljuje tri puta godišnje, prati makroekonomska kretanja i reforme u zemljama EU10, te pruža dubinsku analizu ključnih pitanja.