O Araličinu književnom djelu i prvih pet knjiga od predviđenih 30 svezaka, koji će tijekom slijedećih šest godina biti objavljeni u šest kola govorili su autor pogovora zbirke pripovjedaka "Carske kočije" Cvjetko Milanja, autorica pogovora u romanima "Put bez sna" i "Duše robova" Marina Protrka te akademik Dubravko Jelčić, koji je napisao pogovor za roman "Asmodejev šal".
Milanja smatra kako pripovijetke iz zbirke "Carska kočija" bile matrica za kasniju Araličinu morlačku trilogiju ili pak kako neki drže tetralogiju. "Aralica piše povijest, ali piše i o povijesti u kojoj tematizira odnos pojedinca i vlasti", rekao je dodavši kako je roman "Put bez sna" uvod u morlačku trilogiju. Ocijenio je kako Aralica pripovijeda na tragu nietzcheanske ideje "vraćanja uvijek istoga" te dodao kako njegova djela otvaraju problem svih totalitarsitičkih sustava. Također je napomenuo kako problematizira odnos totalitarne vlasti prema umjetnosti i umjetniku ali su mu romani i kulturno-mentalitetskog značaja jer se bave identitetom hrvatske supstancije.
Po Milanjinim riječima Aralica jednako dobro tematizira i erotski element, koji, na primjer u priči "Carska kočija", glavna junakinja koristi za funkcioniranje vlasti. "Ona mehanizmom erotskog i vladajućeg melje muškarce", rekao je, dodavši kako ih se rješava u trenutku kad previše upoznaju njezin mehanizam.
Marina Protrka je ocijenila kako Aralica piše novopovijesni roman jer se ne bavi samo pedantnom rekonstrukcijom povijesti nego piše i o etičkim odnosima te odnosu pisanja i povijesti i pisca i vlasti.
"U romanu 'Put bez sna' autor se bavi zajednicom i njezinom sudbinom", rekla je, dodavši kako se već u "Dušama robova" sveznajući pripovjedač povlači, a priču prenosi na individualizirana pojedinca. Jelčić pak smatra kako Araličini romani u svojoj biti nisu povijesni, nego su romani suvremenih tema ogrnuti u povijesno ruho.
Školska knjiga objavit će književna djela jednog od najplodnijih hrvatskih književnika Ivana Aralice u sklopu velikog projekta - Djela hrvatskih klasika.