ZAGREB - Saborski Odbor za zakonodavstvo jednoglasno je danas podržao Vladin prijedlog izmjene Deklaracije o temeljnim načelima pregovora za punopravno članstvo Hrvatske u EU, po kojemu bi se referendum o pristupanju Uniji održao nakon potpisivanja pristupnog ugovora, a ne, kako je sada predviđeno, prije potpisivanja ugovora. Vlada predlaže Saboru da Deklaraciju izmijeni na način da se referendum, na kojemu će hrvatski građani odlučivati o ulasku Hrvatske u EU, treba održati u roku od 30 dana od dana potpisivanja ugovora o pristupanju Hrvatske EU. Banski su dvori stava da će građani za odluku kako glasovati na referendumu biti upućeniji i informiraniji po završetku pregovora i potpisivanju ugovora o pristupanju, kada će biti poznati i rezultati pregovora te svi uvjeti članstva u EU. Nakon referenduma, ovisno o njegovim rezultatima, Hrvatski bi sabor pristupio ratifikaciji Ugovora o pristupanju Hrvatske EU. Ravnateljica Uprave za koordinaciju prilagodbe pravnom sustavu EU pri Ministarstvu vanjskih poslova Dubravka Vlašić Pleše je na sjednici Odbora istaknula kako je Vlada čvrstog stava da konačnu odluku o pristupanju EU trebaju donijeti isključivo građani, na referendumu. "No, taj se referendum iz razloga pravne jasnoće i sigurnosti treba održati nakon potpisivanja pristupnog ugovora, nakon što budu poznati rezultati pregovora i uvjeti za pristupanje u EU", kazala je. Izvijestila je da Hrvatska i EU još od siječnja ove godine dogovaraju tekst pristupnog ugovora, te naglasila da je i većina država članica EU referendum o pristupanju Uniji provela nakon potpisivanja takvog ugovora. Josipa Leku (SDP) zanimalo je može li se iz Vladina obrazloženja iščitati da je EU država, odnosno da je promijenila svoju pravnu osobnost, ili prostor u koji Hrvatska dobrovoljno ulazi i iz njega može dobrovoljno izaći. Dubravka Vlašić Pleše odgovorila mu je da ugovor o pristupanju u EU Hrvatska potpisuje sa svim državama članicama, kao međunarodni ugovor. Vlada je prijedlog izmjene Deklaracije uputila Saboru krajem listopada, a premijerka Jadranka Kosor tom je prigodom naglasila potrebu da se u narednom razdoblju hrvatskim građanima dati sve potrebne informacije o tomu što donosi članstvo Hrvatske u EU. Hrvatski Sabor Deklaraciju o temeljnim načelima pregovora za punopravno članstvo Hrvatske u EU donio je 19. siječnja 2005. godine. Njome je iskazano suglasje svih parlamentarnih stranaka za pristupanje Hrvatske EU kao strateškog cilja.
ZAGREB - Predsjednik HSLS-a Darinko Kosor rekao je danas da ako proračun za 2011. godinu bude na razini prošlogodišnjeg, odnosno najavljenih 122 milijarde kuna, onda je aranžman s MMF-om za Hrvatsku jedini mogući izlaz iz gospodarske krize. HSLS podržava ono što zastupa guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski, te smatraju da vlada u konačnoj verziji proračuna mora uvažiti prijedloge i procjene oko rejtinga Hrvatske, a na koje ukazuje guverner Rohatinski. Po mišljenju HSLS-a, proračun za iduću godinu ne bi smio biti veći od 110 milijardi kuna, a štedjeti treba na socijalnim naknadama, potporama državnim tvrtkama i poljoprivredi, daljnjem smanjenju povlaštenih mirovina, smanjenju broja djelatnika u državnoj upravi te materijalnim troškovima i ugovorima o djelu koji su, po mišljenju HSLS-a, značajna stavka u državnom proračunu. Kosor je izrazio nadu da će pripadnici tih socijalnih skupina shvatiti kako na određeno vremensko razdoblje moraju ostati bez dijela svojih prava. Predsjednik HSLS-ovog Odbora za gospodarstvo Josip Budimir aktualnu je vladu nazvao "šampionima apstinencije", a proteklo dvogodišnje razdoblje "izgubljenim vremenom za Hrvatsku i izgubljenim prilikama za pokretanje gospodarskog oporavka". "Prošle smo godine samo za plaćanje kamata na vanjski dug morali izdvojiti 2,7 posto BDP-a, a procjene Narodne banke su da ćemo za ovu godinu morati izdvojiti 3 posto", ustvrdio je Budimir. Po njegovom mišljenju, konačnu će odluku o aranžmanu s MMF-om, umjesto nas, donijeti naši kreditori, koji će izgubiti strpljenje te refinanciranje naših obveza uvjetovati zaključenjem aranžmana s MMF-om. HSLS se, kada je riječ o proračunu, oštro usprotivio i, kako je rekao predsjednik Kosor, mogućoj saborskoj trgovini HDZ-a s koalicijskim partnerima, odnosno "dizanju" proračuna u to ime za milijardu, dvije ili više kuna.
ZAGREB - Hrvatski sabor sutra zasjedanje nastavlja raspravom o Izvješću o radu državnih odvjetništava za 2009., koje bi pred zastupnicima trebao predstaviti glavni državni odvjetnik Mladen Bajić. U Izvješću među ostalim stoji da je DORH lani ispunio svoje zakonske zadaće, da je uspješnost optužnica visoka, a da u tzv. uskočkim predmetima iznosi čak 94,2 posto. Neposrednom optužbom rezultiralo je 47,9 posto kaznenih prijava, dok ih je 41,3 posto odbačeno - broj odbačenih prijava tužiteljstva veći je iz godine u godinu. U 2009. se bilježi blagi porast broja kaznenih prijava u odnosu na 2008. (za 2 posto) - lani je ukupno zaprimljeno 86.406 prijava. Porast kaznenih prijava prisutan je isključivo kod odraslih osoba. Kad je riječ o prijavljenom kriminalu u 2009. protiv poznatih počinitelja podneseno je 52.230 prijava, ili 4 posto više nego u 2008. godini, a protiv nepoznatih počinitelja 34.176 prijava, odnosno 2 posto manje nego godinu ranije. Protiv pravnih osoba podneseno je 1406 prijava ili čak 32 posto više nego u 2008. godini, kada je podneseno 1066 prijava. Najviše su bila zastupljena kaznena djela protiv imovine, a slijede kaznena djela protiv slobode i prava čovjeka, te kaznena djela vezana uz zlouporabu narkotika. Kod odraslih osoba u porastu su tzv. ostala kaznena djela, u skupinu kojih spadaju i kaznena djela protiv pravosuđa. Negativna kretanja lani su primijećena u strukturi maloljetničkog kriminaliteta - u padu su imovinska kaznena djela, ali se povećava učešće prijava za kaznena djela protiv života i tijela. DORH je lani posebne izvidne mjere poduzimao protiv 873 osobe, a najčešće je bila riječ o prisluškivanju telefona. Vlada je Saboru dostavila mišljenje u kojemu kaže kako podupire Izvješće, te da na njega nema nikakvih primjedbi. Prije rasprave o izvješću o radu državnih odvjetništava, zastupnici bi trebali dovršiti prošloga tjedna započetu raspravu o izvješću pučkog pravobranitelja o pojavama diskriminacije u 2009.
ZAGREB - U razdoblju od 11. do 14. studenoga, u povodu narodnog običaja krštenja mošta - Martinja i očekivano povećanog broja sudionika u cestovnom prometu koji su konzumirali alkoholna pića, hrvatska će policija pojačano provoditi nadzor vozača na prometnicama, priopćeno je danas iz Ministarstva unutarnjih poslova. Kako bi se preventivno djelovalo na smanjenje prometnih nesreća te sprječavalo i sankcioniralo vožnju pod utjecajem alkohola, nadzor vozača provodit će se na lokacijama koje se statistički ali i iskustveno iskazuju kao ugrožene glede prometnih prekršaja i prometnih nesreća zbog vožnje pod utjecajem alkohola. Na tim će se mjestima uspostaviti velik broj nadzornih točaka, izvijestio je glasnogovornik MUP-a Krunoslav Borovec. U pojačani nadzor prometa bit će uključen odgovarajući broj policijskih službenika, kao i svi raspoloživi uređaji i oprema koja se koristi u nadzoru prometa (uređaji za utvrđivanje stupnja alkoholiziranosti, uređaji za droge, uređaji za nadzor brzine). Kao upozorenje vozačima mogu poslužiti i prošlogodišnji rezultati ove akcije, kada je na području Republike Hrvatske na vožnju pod utjecajem alkohola i droga, ukupno kontrolirano 25.889 vozača, ističe MUP. Od tog broja, pod utjecajem alkohola je zatečeno 1.894 vozača, a 23 vozača zatečena su kako upravljaju vozilom pod utjecajem droge. Najveći broj vozača koji su upravljali vozilom pod utjecajem alkohola bio je u dobnoj skupini od 25 do 30 godina – 522 vozača, skupini od 18 do 24 godine – 517 vozača itd. Najveći broj vozača imao je koncentraciju alkohola u rasponu od 0,5 do 1,5 promila u krvi. Glasnogovornik Borovec ističe i kako su u prvih deset mjeseci ove godine, vozači pod utjecajem alkohola izazvali ukupno 4.939 prometnih nesreća. U ovim nesrećama smrtno su stradale 92 osobe, 628 je zadobilo teške, a 2.297 lake tjelesne ozljede.
PLITVIČKA JEZERA - Policija je u mjestu Drežnik Grad pronašla vozača osobnog automobila Opel Astra, koji je skrivio sinoćnju prometnu nesreću u mjestu Vaganac, kod Plitvičkih Jezera, te ga uhitila, priopćeno je danas iz Policijske uprave ličko-senjske. Teška prometna nesreća dogodila se sinoć oko 21,20 sati, na dijelu državne ceste 217, u mjestu Vaganac, u Općini Plitvička Jezera, kada je 50-godišnjak iz Karlovca, vozeći u alkoholiziranom stanju (1,65 g/kg) osobni automobil Opel Astru karlovačkih registracija prema Drežnik Gradu, pretjecao osobni automobil VW Golf karlovačkih registracija, kojeg je u istom smjeru vozio 50-godišnjak iz Drežnik Grada. Tijekom pretjecanja, iz suprotnog smjera naišao je za sada nepoznati teretni automobil, nakon čega je vozač Opel Astre, da bi izbjegao izravni sudar, automobilom skrenuo u desno i bočnom stranom udario VW Golf. Uslijed toga vozač VW Golfa izgubio je nadzor nad vozilom, koje je sletjelo izvan kolnika i udarilo u betonski stup električne energije. Pri tome na mjestu nesreće poginuo je vozač VW Golfa, dok je putnica u istom automobilu lakše ozljeđena, te je vozilom Hitne pomoći Doma zdravlja Korenica prevezena u Opću bolnicu Karlovac, gdje je zadržana na liječenja. Vozilo Opel Astre je također sletjelo izvan kolnika te bočnom stranom zapelo za isti betonski stup električne energije, nakon čega se vozač polukružno vratio na kolnik i napustio mjesto prometne nesreće. Policija je nakon traganja, u mjestu Drežnik Grad pronašla vozača Opel Astre te ga uhitila zbog izazivanja prometne nesreće. Tijekom dana vozač će, uz kaznenu prijavu biti priveden istražnom sucu Županijskog suda u Gospiću.
DUBROVNIK - Dugogodišnja glumica dubrovačkog kazališta Jasna Jukić odlukom Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, imenovana je novom ravnateljicom dubrovačkog Kazališta Marina Držića. Jasna Jukić je bila vršiteljica dužnosti toga dubrovačkog kazališta od siječnja ove godine, nakon što Kazališno vijeće nije izabralo niti jednog od kandidata koji su se javili na prvi raspisani natječaj. Na drugi ponovljeni natječaj, koji je raspisan u srpnju ove godine, osim Jasne Jukić, javio se i Sandro Damjani, bivši ravnatelj Talijanske drame u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci.
VARAŽDIN - Na jučerašnjem nastavku suđenju sedmorici liječnika na varaždinskom Općinskome sudu, iz pritvora su pušteni ginekolozi Neven Hećimović iz Koprivnice i Cvjetko Čandrlić iz Bjelovara, potvrdila je danas glasnogovornica tog suda Tanja Novak Premec. Pritvor im je ukinut jer su, kako je rekla, "otpali" razlozi zbog kojih je određen, to jest ispitani su svjedoci i više nije bilo razloga da ih se drži u pritvoru. Sa slobode se brani i dr. Aleksandar Jukić koji, zbog priznanja krivnje kod istražnog suca, nije ni bio pritvoren. Ostala četvorica liječnika zasad ostaju u pritvoru. Suđenje sedmorici ginekologa uhićenih u akciji "Ordinacija" , nastavlja se danas ispitivanjem novih svjedoka. Suđenje, koje je počelo prošlog petka, teče po planu, a koliko će ono trajati, ovisi o broju dokaza koje će tijekom postupka predložiti obje strane – i optužba i obrana, rekla je glasnogovornica Novak Premec.
Liječnike se tereti da su unazad tri godine prekidali neželjene uredne trudnoće ženama, na njihovo traženje, za što su tražili i primali od pacijentica od 1000 do 2500 kuna. Novac su navodno zadržavali za sebe, a u uputnice koje su izdavali upisivali su lažne dijagnoze.
ZAGREB - Biometeorološke prilike će sutra još biti razmjerno nepovoljne, zbog toga je kod meteoropata moguća nesanica i glavobolja, a kod kroničnih bolesnika, osobito reumatičara, umjerene tegobe, navodi Državni hidrometeorološki zavod u Biometeorološkoj prognozi od 10. do 12. studenoga. U četvrtak, 11. studenoga, biometeorološke prilike će biti razmjerno povoljne pa većina ljudi ne bi trebala imati većih tegoba uzrokovanih vremenom. Kod vrlo osjetljivih ljudi moguće su manje tegobe. U petak, 12. studenoga, biometeorološke prilike će biti razmjerno povoljne. Međutim kod osjetljivih ljudi mogući su bolovi na mjestima ranijih ozljeda, a bolovi bi se mogli pojačati i kod reumatičara.