Oko 2,6 milijuna od devet milijuna Jordanaca pozvano je izabrati parlament, no izbore bojkotira islamistička oporba nezadovoljna izbornim zakonom, dok analitičari drže da islamisti svoj utjecaj šire izvan institucija te će radikalizirati ideologiju i retoriku što bi moglo destabilizirati kraljevstvo.
Velika većina od 764 kandidata za nov saziv jordanskog parlamenta bliska je vlasti.
Fronta islamske akcije (FAI), glavna oporbena stranka u Jordanu te njoj srodna stranka Muslimanska braća, bojkotom prosvjeduju protiv izbornog zakona za koji tvrde da pogoduje provladinim kandidatima. Također tvrde da zastupnici nisu sposobni za reforme koje su moguće samo pod pritiskom naroda.
Kralj Abdulah II. obvezao se jačati građanske slobode, višestranački sustav, građansko pravo i slobode medija.
Bojkotom izbora islamisti žele postati "snažna" oporba koja će djelovati izvan parlamenta i političku igru voditi izvan institucionalnog okvira, drže analitičari i strahuju da bi to moglo destabilizirati kraljevstvo ako ekstremisti radikaliziraju svoju ideologiju i retoriku.
Nawaf Tell iz Centa za strateške studije jordanskog sveučilišta vjeruje da je bojkot rezultat rivalstva unutar samog islamističkog pokreta i kaže "Haled Mešal, čelnik (palestinskog) pokreta Hamas potaknuo je jordanske islamiste da sudjeluju na izborima i to je izazvalo podjele unutar pokreta".
Jordanski islamisti bliski su Hamasu, a vlada pokretu Fatah palestinskog predsjednika Mahmuda Abasa.
Kada je počela demokratizacija Jordana, islamisti su masovno sudjelovali na prvim parlamentarnim izborima 1989., i osvojili 30 posto mjesta, no od tada u parlamentu slabe, no njihov utjecaj u narodu raste.
Oporba optužuje vladu da je izborni zakon iz 1993., donesen kako bi se ograničila njihova zastupljenost u parlamentu i to godinu dana prije potpisivanja mirovnog sporazuma između Jordana i Izraela.
Saveznik Sjedinjenih Država Jordan ovisi o financijskoj pomoći Zapada i ne smije si dopustiti parlament koji bi bio otvoreno suprotstavljen Zapadu, rekao je neimenovani bivši jordanski dužnosnik.
Jordan proživljava veliku gospodarsku krizu s proračunskim deficitom od 2 milijarde dolara i vanjskim dugom od 11 milijarda dolara, što je gotovo 60 posto BDP-a.
Islamisti traže reforme, no njihove se reforme razlikuju od vladinih koja obećava modernizirati zemlju i dati ženama veća prava te liberalizirati tržište. Prema sadašnjem izbornom zakonu za žene je prema kvoti određeno 12 od 12O mjesta u parlamentu.
Islamisti svoj utjecaj šire drugim sredstvima ciljajući mlade naraštaje. Otvorili su škole i potiču vjerske studije te propisuju ženama veo, kaže bivši dužnosnik i upozorava da islamisti šire kontrolu nad školstvom.
Unatoč oporbenom bojkotu, analitičari drže da će izbori, iako jednobojni, biti transparentni i pošteni jer su kandidati svi iz istog bloka i vlasti nemaju razloga intervenirati.
Izbore će, prema podacima izbornog povjerenstva, nadgledati oko 2500 domaćih i stranih promatrača.