Na tribini su govorili i stručnjakinja za govornu komunikaciju Jasmina Nikić, leksikografrkinja Nataša Bašić i docent na Hrvatskim studijama Mario Grčević.
Hitrec je, ocijenivši kako početkom 21. stoljeća počinje razdoblje destrukcije i dekonstrukcije hrvatskoga jezika, istaknuo kako se danas vode sustavni napadi na hrvatski identitet, između ostaloga i na hrvatski jezik kao jednu od stožernih sastavnica našeg identiteta.
„Napada se njegova posebnost i opet se oživljavaju zablude oko tzv. srpskohrvatskog jezika“, rekao je Hitrec dodavši kako je HKV, zbog financijske potpore Ministarstva kulture RH knjizi koja negira hrvatski jezik podigao tužbu protiv ravnatelja Uprave za knjigu i knjižnice u Ministarstvu Čedomira Višnjića i ministra Bože Biškupića.
Nataša Bašić smatra kako bi bilo strašno kad bi Vijeće Europe, kako su to neki tražili, propisivalo koje se riječi smiju, a koje ne smiju koristiti u hrvatskom jeziku.
Ocijenila je kako nije problem Snježana Kordić i njezina knjiga ("Jezik i nacionalizam"), nego kako je rekla, skupina ljudi kojoj je ona na čelu.
Po riječima Jasmine Nikić u Hrvatskoj ne postoji dovoljna svijest o hrvatskom jeziku te se zauzela za sustavnije učenje govorne kulture hrvatskoga jezika.
Grčević je upozorio na mogućnost opetovanja povijesnih paralelizama kad se, kako je istaknuo, za potrebe bečke politike u Hrvatskoj preko vukovaca vodila politika približavanja srpskom jeziku, a u Srbiji preko Vuka Karadžića, približavanje hrvatskom.
Kako bi se izbjeglo to povijesno opetovanje, Grčević smatra da bi se žurno trebali službeni pravopisi u hrvatskim školama pridržavati naputaka Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika.