Nekih 27 milijuna birača od 50 milijuna stanovnika Mijanmara pozvano je izabrati 440 predstavnika u donjem domu parlamenta (Pyithu Hluttaw) u 330 izbornih jedinica. U senat (Amyotha Hluttaw) trebaju izabrati 224 predstavnika te još 900 predstavnika u 14 pokrajinskih skupština.
Na ovim izborima, prvima od 1990., vojska želi legitimirati svoju polustoljetnu vladavinu, što joj omogućuje mijanmarski ustav napisan tako da se vojni režim održi na vlasti. Kandidati za zastupnike su nedavno umirovljeni generali, a k tomu je i 25 posto mjesta rezervirano za aktivne vojnike.
Tako skrojeni izborni zakoni i visoke novčane pristojbe za registraciju stranaka znače da prodemokratske stranke neće biti nikakva prijetnja vojnom režimu, te se očekuje da će se izborna utrka voditi uglavnom između dvije moćne provojne stranke USDP i NUP. Na izborima se natječe i četrdesetak drugih stranaka, ali nijedna od njih nema nikakvih izgleda osvojiti veći broj zastupničkih mjesta zbog raznih ograničenja koja im nameće izborni zakon.
Analitičari su rekli da izbori neće biti ni pošteni ni slobodni, ali su ocijenili da su generali možda i nehotice stvorili okvir za demokratski sustav koji bi im mogao izmaknuti kontroli.
Izbori sigurno neće dovesti do ukidanja sankcija Zapada, uvedenih zbog nepoštivanja ljudskih prava, ali bi mogli smanjiti izolaciju Mijanmara u Aziji, posebno u vrijeme kad je njezin moćni susjed Kina povećao ulaganja u mijanmarska nalazišta plina i druge energetske resurse.
Reuters navodi da postoji nada da bi novostvoreni sustav mogao potaknuti reforme i postupno slabiti moć autoritarnog vojnog aparata, te da bi čak i parlament u kojem dominira vojska mogao donijeti neke reforme i pomak u zemlji bogatoj prirodnim resursima no uništenoj desetljećima lošeg upravljanja, korupcijom i međunarodnim sankcijama.
"Postoji potencijal za poboljšanje gospodarstva i prvi put nakon više desetljeća, parlament će se oformiti i pružiti mogućnost da se čuje i glas običnih ljudi", ocijenio je za Reuters David Steinberg, stručnjak za Mijanmar kojim vojska vlada otkako je izvela udar 1962. godine.
Ustav predviđa i dužnost predsjednika republike, ali predsjednik, koji će biti civil, neće se birati izravno, već će ga imenovati posebno tijelo zastupnika gornjeg i donjeg doma.
Budući da jednom od najstarijih vojnih diktatura u današnjem svijetu zapovijeda zagonetni 77-godišnji general Than Shwe koji si je stvorio mnogo neprijatelja, nagađa se da bi baš on mogao postati predsjednik i osigurati si ostanak na vlasti, a vojne uzde prepustiti mlađim, servilnim kadrovima, piše agencija AFP.
Vojska nije izbore raspisala pod pritiskom i s 400.000 ljudi ona je danas najjača u zadnjih 20 godina, što je uostalom i pokazala kada je 2007. godine ugušila pobunu koju su predvodili budistički svećenici i u kojoj je 31 osoba ubijena, a 74 su nestale.
Zapadne zemlje dale su do znanja da očekuju bitne reforme prije nego što ukinu gospodarske sankcije uvedene zbog teških kršenja ljudskih prava. Prvi korak trebalo bi biti puštanje iz zatvora 2200 političkih aktivista ili oporbenih političara.
Među njima je dobitnica Nobelove nagrade za mir Aung San Suu Kyi, čelnica oporbe, ikona mirnog otpora koja je s manjim prekidima 15 godina provela u kućnome pritvoru.