Državna tajnica u Ministarstvu kulture Nina Obuljen ponovila je da će novi zakon odvojiti komercijalno poslovanje od javne funkcije i u programskom i u prihodovnom dijelu.
Važnom inovacijom nazvala je odredbu po kojoj će se javni interes definirati ugovorom koji će HRT potpisivati s Ministarstvom kulture, čime će se, smatra, osigurati da se HRT u pojedinim vremenskim razdobljima fokusira na javnu funkciju.
Izvijestila je da je Ministarstvo u konačnom tekstu zakona odustalo od modela po kojem bi Nadzorni odbor HRT-a birala vlada te da predlaže da NO bira saborski Odbor za medije, dok bi HRT-ovu upravu NO i Programsko vijeće birali na zajedničkoj sjednici.
Naglasila je da se vlada u novom zakonu vodila time da HRT-u osigura financijsku stabilnost, a kad je riječ o minutaži reklama na HTV-u, kazala je da ona još nije utvrđena, nego da je u finalnoj obradi u vladi, a uvjerena je da će se to pitanje riješiti u nekoliko narednih dana.
HTV-ov urednik Goran Rotim ustvrdio je, međutim, da su mnoge europske zemlje svoje javne servise zaštitile kroz potpore koje se osiguravaju iz parafiskalnih nameta telekomunikacijskim operatorima i komercijalnim televizijama, dok je u Hrvatskoj "otvorena licitacija oko minutaže oglašavanja".
Upozorio je da je sprega korporacijskih interesa i neodgovornosti političkih elita urušila javnu televiziju u Mađarskoj, te ustvrdio da je HRT "pred implozijom", jer su ga okružile dvije komercijalne televizije s nacionalnom koncesijom, koje su dobile 15-godišnje koncesije za drugi komercijalni kanal, dok se HTV za koncesiju mora izboriti kroz ugovore s Ministarstvom kulture, koje će potpisivati na trogodišnje, a zatim na petogodišnje razdoblje.
Ustvrdio je da su kroz novi zakon zaštićeni interesi svih osim HRT-a, na kojem je privremeno vodstvo koje, tvrdi Rotim, nije u stanju pružiti otpor i zaštititi javni interes na HRT-u.
Rekao je i da je činjenica da je na HRT-u prisutna korupcija, ali da politika nije pokazala volju i hrabrost za obračun s takvim pojavama. "Političke elite nisu u stanju uzdići se iznad svojih sitnih interesa i svih ovih 20 godina na HRT gledaju kao na svoju samoposlugu", rekao je Rotim.
Na neravnopravnost HRT-a kad je riječ o specijaliziranim televizijskim programima upozorila je i članica Vijeća za elektroničke medije Olga Ramljak, koja je uvjerena da su rokovi koje će nametnuti novi zakon nerealni, te da će HRT "morati debelo pričekati s pokretanjem tih programa, jer je naredna godina izborna, a taj posao ne može odraditi tehnička vlada".
"Dok HRT dođe do toga, komercijalne televizije već će uhodati svoje specijalizirane programe. To je prevelik uteg neravnopravnosti na štetu javnog servisa", rekla je Ramljak.
Ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra Hrvoje Hribar odbacio je tumačenja da su predložena rješenja zahtjev Europske komisije.
Ustvrdio je da EK zahtjeva isključivo da javna televizija osigura novi stupanj transparentnost financiranja "i ništa više". "Nema intencije da se javna televizija uništi", rekao je.
Hribar je nezadovoljan jer se u javnoj debati govori isključivo o načinu financiranja HRT-a, ali ne i o tome kako komercijalne televizije koriste javni prostor.
Upozorio je da komercijalne televizije u EU posluju pod precizno utvrđenim uvjetima, dok u Hrvatskoj ignoriraju zakone, ne proizvode dječji program i ne sudjeluju u financiranju audiovizualne industrije. "Jedino su se otvorile u proizvodnji informativnog programa i produciranju političara kao zvijezda njihova showa", ocijenio je Hribar, ustvrdivši da je političare to dovelo pod jednu vrstu medijskog reketa, zbog čega ih je pozvao da "budu čvrsti i ne nasjedaju spinovima".
Založio se da se i komercijalnim televizijama utvrdi rigorozna programska shema, kako bi generirale programe potrebne javnosti.
Bivša članica Programskog vijeća HRT-a Marina Škrabalo kazala je, pak, da će o modelu upravljanja HRT-om ovisiti hoće li sudbina javne televizije biti etatizacija, amputacija ili sanacija. "Od toga je prihvatljiva jedino sanacija", rekla je Škrabalo.
Posebno se usprotvilla predloženom ugovoru između HRT-a i Ministarstva kulture, a političare upitala jesu li se spremni odreći financijskog utjecaja na HRT.
Predsjedniku Uprave Nove TV Draženu Mavriću nejasno je kako će manja minutaža promidžbenog programa ugroziti poslovanje HRT-a. "Nitko se ne pita je li 1,5 milijardi kuna koje HRT dobiva od pristojbe premalo ili previše u odnosu na ono što nudi građanima", rekao je Mavrić.
Replicirao mu je v.d ravnatelj HRT-a Josip Popovac, kazavši kako osobno nikad ne govori o financiranju komercijalnih televizija i "o tome kako se preko nekih stranih kompanija može zaraditi bez da se išta da državi".
Predsjednica Nacionalnog odbora Vesna Pusić ocijenila je da HTV ne treba a priori braniti, nego na temelju jasnih pokazatelja utvrditi na koji način javna televizija brani javni interes. "To, po mom dubokom uvjerenju, do sada nije činila", kazala je Pusić.
Sudionike okruglog stola kratko je pozdravio i predsjednik Sabora Luka Bebić, koji je istaknuo da zakon treba biti utemeljen na mišljenju struke.
Glavni pregovarač s EU Vladimir Drobnjak kazao je, pak, da je rtv-pristojba oblik državne potpore, da je u EU dopuštena, ali pod uvjetom da se dodjeljuje po jasnim pravilima, odnosno da se prihodi od komercijalnih djelatnosti moraju knjižiti odvojeno od pristojbe.
Drobnjak je rekao da je zakon u oba čitanja poslan EK, koja je na oba prijedloga dala pozitivno mišljenje, a šef Delegacije EK u Hrvatskoj Paul Vandoren izvijestio da se slične debate vode i u zemljama EU nakon otvaranja tržišta.
U raspravi je upozoreno i da sudbina hrvatskog filma, glazbe i nezavisne produkcije ovisi o financijskoj stabilnosti HRT-a.