"Iako su manifestacijski oblici vrlo slični, uzroci krize u svjetskom gospodarstvu i kod nas nisu isti, pa nije ista niti njezina težina, način reakcije te putovi izlaska iz krize", napomenuo je Rohatinski.
Kriza u Hrvatskoj nije generirana iz financijskog sustava, kao u svjetskom gospodarstvu, nego urušavanjem ukupnog gospodarskog modela iz prethodnih 10 godina, zasnovanog na priljevu inozemnog kapitala, koji nije bio utrošen u izgradnju izvozno orijentirane, konkurentne ekonomije sposobne da smanjuje neto inozemni dug, istaknuo je Rohatinski.
Dodao je da bi zato do krize u nas došlo kad-tad, i da nije bilo svjetske krize. No, svjetska kriza uzrokovala je eksterni šok za nacionalnu ekonomiju, koja je već imala nagomilane neravnoteže i neracionalnosti, bitno reduciravši priljev inozemnog kapitala. A na to smo kao zemlja bili nespremni, jer smo zanemarivali sva upozorenja, ocijenio je.
Upozorio je da je u jednom trenutku prijetio moratorij za vanjske obveze, prije svega državne, a tada je HNB reagirao otpuštanjem jedne trećine raspoloživih deviznih sredstava, oko pet milijardi kuna, jer je alternativa bila obratiti se MMF-u.
"I Vlada i ja mislili smo da to nije potrebno i da iz krize možemo izići vlastitim snagama, ako slušamo preporuku struke. U sličnoj situaciji opet bih učinio isto, no mislim da je to tada bila greška", rekao je Rohatinski.
Naveo je da je cijena krize za hrvatsko gospodarstvo u dvije godine, 2009. i 2010., vidljiva kroz pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 7,4 posto, zaposlenosti za 8,4 posto, mase plaća za 9,7 posto, osobne potrošnje za 10,5 posto te investicija za 22,1 posto.
Ove godine u HNB-u procjenjuju pad domaćeg gospodarstva za 1,9 posto, a za iduću godinu procjene su im slične Vladinima, odnosno očekuju rast od 1,5 posto.
Polazna osnova za 2011. nam je mršava, i ustvari možemo očekivati stagnaciju na godišnjoj razini. Uz rast BDP-a od 1,5 posto, iduće godine deficit platne bilance dosegnuo bi 4 posto BDP-a, a inozemni dug porastao na 103 posto BDP-a, s ovogodišnjih 101 posto. Fiskalni deficit procjenjujemo na 6 posto BDP-a, kazao je Rohatinski.
Guverner HNB-a smatra kako je bitno smanjiti proračunski deficit kroz restrukturiranje rashoda, te potaknuti rast investicija, ali ne u infrastrukturu nego u proizvodnju za izvoz.
U tome slučaju HNB bi bio spreman osiguravati dodatnu likvidnost bankovnog sustava kroz daljnje smanjenje obvezne pričuve i drugim mjerama, održavati stabilnu unutarnju i vanjsku kupovnu snagu novca, te održati sigurnost bankovnog sustava, povećavajući zaštitu od loših zjamova i dokapitalizaciju sustava.
"Reakcija na krizu bila je mlaka, pokušavalo se zakrpati rupe ne mijenjajući ništa suštinsko. Za promjene još nismo spremni, već vjerujemo da će izlazak iz krize svjetskog gospodarstva i naše gospodarstvo 'izvući'. Neće, niti može, jer bi to značilo vratiti se na gospodarski model prije 2008. godine, a to nam drugi neće dopustiti“, ocijenio je Rohatinski.