Bivša predstojnica Lulina ureda, 62-godišnja Dilma Rousseff zadnjih dana kampanje znatno je povećala prednost pred protukandidatom Joseom Serrom na 51,9 posto prema 36,7 posto. Lula je snažno lobirao za Roussef i njezina je pobjeda bila očekivana već u prvome krugu, što se nije ostvarilo s nedovoljnih 46,8 posto glasova prema 32,6 posto za Serru. Glavno iznenađenje prvog kruga 3. listopada bila je Marina Silva, kandidatkinja Zelenih koja je dobila glasove 19,3 posto birača.
U drugome krugu Silva, članica Evangeličke crkva koja se protivi izmjeni zakona o pobačaju, odbila je podržati jedno od dvoje kandidata. Ankete pokazuju da će mnogi njezini birači podržati baš Dilmu Rousseff koja je u međuvremenu, kako bi pridobila Katoličku crkvu, objavila da odustaje od izmjene zakona o pobačaju.
I Rousseff i Jose Serra (68), kandidat socijaldemokrata (PSDB), u kampanji su isticali vlastitu revolucionarnu prošlost. Rousseff se obučavala za gerilku, tri je godine bila u zatvoru i ondje mučena tijekom diktature (1964. do 1985.), a zbog svoje borbenosti, jer je preboljela i rak dojke, stekla je titulu "čelične dame". Serra pak, kao otvoreni kritičar režima u doba diktature, morao je izbjeći u višegodišnji egzil.
Kako se izborni dan bližio retorika se zaoštravala i prerasla čak u fizičke napade. Serra je optužio pristaše Dilme Rousseff da su ga fizički napali te je morao biti zbrinut u bolnici. No predsjednik Lula takve je tvrdnje odbacio kao pokušaj privlačenja pozornosti birača.
U osam godina vladavine Lula da Silva, socijalist kojega je dolazak na vlast dočekan s nepovjerenjem gospodarstvenika, ne samo da Brazilu nije donio kolaps, već ga je naprotiv izgradio u južnoameričkog diva i globalno utjecajno gospodarstvo.
Socijalnim programima uzdigao je iz siromaštva u srednju klasu 20 milijuna ljudi, a vlastitim životnim putem radnika koji je postao predsjednik stekao je milijune pristaša. Rousseff je imala lakšu zadaću jer joj je bilo dovoljno obećati da će slijediti Lulin put, a zahvaljujući njegovoj karizmi uspjela je od dotad nepoznate političarke postaviti se kao favoritkinja.
Kako kandidat šesterostranačke koalicije Serra se borio pronaći djelotvornu poruku kojom će doprijeti do birača. Zbog Lulinih gospodarskih uspjeha nastojao je ne biti odveć kritičan i zato se usredotočio na kritike korupcijskih skandala, piše Reuters. Lula je Dilmu, kako je zovu Brazilci, štitio od optužbi za korupciju u odjelu naftne industrije kojim je rukovodila.
Agencija dpa ističe kako je za oboje kandidata nadasve važan što veći izlazak birača te se nadaju kišnome vremenu. U Brazilu je glasovanje obvezno, no produljeni vikend zbog Dana mrtvih mnogi Brazilci kane iskoristiti za putovanje, a nedolazak na birališta opravdati plaćanjem manje novčane kazne.
Neodaziv na izbore iznosi prosječno 18 posto.
Agencija AFP prenosi ocjenu brazilskog tiska da "je mnogo više toga što spaja dvoje kandidata, nego razdvaja".
Oboje su kandidati lijevog centra, struje koja vlada Brazilom zadnjih 16 godina, piše AFP i citira Alexandera Busha, autora knjige "Brazil, zemlja današnjice" koji poručuje "Bez obzira na to tko pobijedi, novi će predsjednik preuzeti velik teret, jer unatoč svom uspjehu Lula ostavlja nasljedniku teško breme u sektoru obrazovanja, infrastrukture, sigurnosti, korupcije te neizbježive reforme mirovinskog i poreznog sustava koji su jako skupi".