O tome bi se, rekao je Pahor, moglo govoriti na slijedećem sastanku predstavnika vlada u okviru povjerenstva koje se bavi pitanjem sukcesije.
"Sve zemlje nasljednice SFRJ, a Srbija je tu posebno važna, mogle bi u paketu riješiti ne samo financijski aspekt sukcesije bivše Jugoslavije, nego i nasljeđivanje veleposlanstava nekadašnje države, te dugova", rekao je Pahor na konferenciji za novinare nakon redovne sjednice slovenske vlade.
Dodao je da su Slovenija i Hrvatska nakon 17 godina neuspjeha postigle dogovor da se pitanje dugova Ljubljanske banke hrvatskim štedišama rješava pod pokroviteljstvom Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu i uz poštovanje međunarodnih ugovora, te da je zamisao da se sukcesijska pitanja riješe u paketu već predočio predsjednici hrvatske vlade Kosor na u Lovranu prošli tjedan.
Možda se tako ambiciozni cilj, kao što je rješenje svih sukcesijskih pitanja među državama nastalim na području bivše zajedničke države, čini nemogućim u sadašnjem trenutku, ali "živimo u takvom vremenu i na takvom prostoru da malo ambicioznosti ne bi škodilo", rekao je Pahor novinarima, dodavši da njegovi dogovori s Kosor dokazuju kako i "nemoguće može postati moguće".
Pahor je kao glavni cilj njegova radnog posjeta Srbiji idućeg utorka naveo učvršćivanje gospodarskih i političkih odnosa s tom zemljom, nakon što je Srbija napravila novi iskorak u približavanju Europskoj uniji, pri čemu će predstaviti i najveću slovensku investiciju u Srbiji ove godine.
Srbija u približavanju EU-u ima veliku pomoć Slovenije koja je pridonijela u usklađivanju UN-ove rezolucije o Kosovu između Bruxellesa i Beograda, rekao je Pahor. Podsjetio je da je upravo u vrijeme kada se deklaracija pripremala u Sloveniji ugostio srbijanskog predsjednika Borisa Tadića