Barel sirove nafte za isporuke u prosincu poskupio je na američkom tržištu 23 centa na 82,17 dolara, nakon što je u srijedu kliznuo gotovo jedan posto. Na tržištu u Londonu bio je u plusu 212 centa i njime se trgovalo po 83,45 dolara.
Slabljenje dolara prema košarici valuta stabiliziralo je cijene nafte, koje su prethodnog dana oslabile pod pritiskom dvojbi oko razmjera i tempa novog ciklusa labavljenja američke monetarne politike radi potpore gospodarstvu.
Dolar je tako oslabio prema euru prvi put u tri dana, kliznuvši za 0,6 posto na 1,38504 dolara.
Slabiji dolar podupire kupovnu moć imatelja ostalih valuta i time jača potražnju za robom čije su cijene iskazane u američkoj valuti.
Ekonomisti očekuju da će američka središnja banka Fed idućeg tjedna objaviti drugi krug kupnje imovine. Pritom je ugledni financijski dnevnik The Wall Street Journal u srijedu objavio da će vrijednost programa vjerojatno iznositi nekoliko stotina milijardi dolara u razdoblju od nekoliko mjeseci. Analitičari su očekivali da će se kretati između 500 i 1.500 milijardi dolara.
Dodatnu potporu cijenama pružilo je i najnovije tjedno izvješće američke vlade o zalihama, koje je u srijedu pokazalo neočekivani pad zaliha benzina. Tako su zalihe benzina u prošlom tjednu smanjene za čak 4,39 milijuna barela, što je njihov najveći pad od 9. listopada 2009. Pale su i zalihe derivata, i to za 1,61 milijun barela.
Zalihe sirove nafte porasle su pak za 5,01 milijun barela, zabilježivši najveći skok od srpnja.
„Cijene nafte zadržat će se izand razine od 80 dolara za barel do sastanka Feda a potom će ovisiti o njegovom ishodu, iako smatram da su solidne šanse da će sljedećeg tjedna pasti ispod razine od 80 dolara, nakon što Fed razočara tržišta“, zaključio je analitičar Commerzbanka Carsten Fritsch.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila je na svojim internetskim stranicama da je cijena referentne košarice njezine nafte u srijedu iznosila 79,19 dolara, što znači da je bila 56 centi niža nego dan ranije.