Među spornim pitanjima je način kako podijeliti koristi genetskih izvora. Zemlje u razvoju tvrde da njihove resurse iskorištavaju razvijene zemlje i velike kompanije.
Izaslanici iz više od 120 zemalja podijeljenih su mišljenja na 10. Konferenciji stranaka (COP 10) Konvencije o biološkoj raznolikosti u Nagoyi, pa je zabrinutost zbog zastoja razgovora sve veća.
Uspješno zaključenje protokola o koristima od genetskih resursa "odlučujuće je za postizanje sporazuma o ciljevima bioraznolikosti nakon 2010.", rekao je Jo Leinen, predsjednik Odbora za okoliš Europskog parlamenta.
"Europa mora priznati da zemlje u razvoju moraju imati koristi od toga što dopuštaju pristup svojim genetskim izvorima", dodao je.
Razvijene i zemlje u razvoju ne uspjevaju pomiriti razlike niti oko ciljeva koji se tiču zaštite bioraznolikosti.
Svjetska studija o zaštiti okoliša o kralježnjacima pokazala je da je ugrožen opstanak svake pete vrste na zemlji.
Studija Međunarodne unije za zaštitu prirode koristila je podatke o 25.000 vrsta s Crvene liste ugroženih vrsta kako bi utvrdila u kojem su stanju svjetski sisavci, ptice, vodozemci, gmazovi i ribe.
Ona je pokazala da se prosječno 50 vrsta svake godine približava izumiranju zbog širenja poljoprivrednog zemljišta, sječe šuma i invazivnih stranih vrsta.
No, istraživanja su pokazala i neke pozitivne učinke programa zaštite diljem svijeta. Tamo gdje tih zaštitnih mjera nije bilo, dodatnih 20 posto vrsta ušlo je u višu kategoriju ugroženosti.
Domaćin Japan se tijekom konferencije obvezao da će zemljama u razvoju donirati dvije milijarde dolara za projekte očuvanja bioraznolikosti.
Konferencija bi trebala završiti u petak.