ZAGREB
Hrvatski sabor nastavit će danas sjednicu raspravom o paketu zakona kojima se, sukladno vladinom Programu gospodarskog oporavka, predlaže reorganizacija, odnosno spajanje ili ukidanje raznih agencija, zavoda, fondova i drugih tijela s javnim ovlastima. Vlada tako, uz ostalo, predlaže donošenje Zakona o prestanku važenja Zakona o Fondu za regionalni razvoj, čije postojanje smatra neracionalnim. Na dnevnom redu je i Zakon o prestanku važenja Zakona o Fondu za razvoj i zapošljavanje. Izmjenama Zakona o šumama predlaže se, pak, da Šumarska savjetodavna služba više ne djeluje kao samostalno tijelo, već da se njezini poslovi ubuduće obavljaju u Hrvatskim šumama. Vlada predlaže Saboru da izmijeni i Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, po kojemu bi se Hrvatski geodetski institut pripojio Državnoj geodetskoj upravi, koja bi preuzela poslove, zaposlene, prava i obveze tog instituta. Izmjenama Zakona o športu predlaže se, pak, pripajanje Hrvatske agencije za borbu protiv dopinga Hrvatskom zavodu za toksikologiju, dok bi izmjenama Zakona o osnivanju Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo taj centar preuzeo poslove Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo.
ZAGREB
Ustavni sud će na današnjoj sjednici raspravljati o zahtjevu Hrvatskog sabora, koji je 24. rujna većinom glasova od Ustavnog suda zatražio da utvrdi jesu li ispunjene ustavne pretpostavke za raspisivanje referenduma o Zakonu o radu (ZOR) s obzirom da je Vlada iz saborske procedure povukla zakonski prijedlog, koji je bio neposredan povod zahtjevu za referendum. Sindikalni zahtjev da se raspiše referendum potpisalo je više od 717 tisuća birača, nakon čega je vlada 3. rujna iz saborske procedure povukla prijedlog izmjena ZOR-a koji je, između ostalog, trebao ukinuti odredbe o produženoj primjeni kolektivnih ugovora.
ZAGREB
Na današnjoj sjednici saborsko Mandatno-imunitetno povjerenstvo raspravljat će o zahtjevu za prestanak mirovanja zastupničkog mandata zastupnika Ive Sanadera i prestanku obnašanja zastupničke dužnosti zamjenice zastupnika Željane Podrug. Članovi Mandatno-imunitetnog povjerenstva raspravljat će i o zahtjevu za prestanak mirovanja zastupničkog mandata zastupnika Mladena Barišića te zahtjevu o mirovanju zastupničkog mandata zastupnika Barišića. Sanader je 14. listopada Saboru uputio zahtjev za prestanak mirovanja, odnosno aktiviranje zastupničkog mandata, dok je Barišić 7. listopada od Sabora zatražio da mu aktivira i odmah potom zamrzne mandat.
ZAGREB
Akademik Vladimir Ibler sinoć je na tribini Kluba pravnika grada Zagreba izjavio da Slovenci ne traže "izlaz", već hoće da njihovo teritorijalno more dotakne otvoreno more, a to se, kako je napomenuo, ne može izvesti ako se ne prekrši Konvencija o pravu mora UN-a. Govoreći na tribini "O granici na moru između Hrvatske i Slovenije - osam godina kasnije", Ibler je rekao kako može pohvaliti preambulu stockholmskog sporazuma, ali ono što slijedi u tom sporazumu ne bi trebalo pohvaliti. U tekstu mi se najmanje sviđa zadaća suda, rekao je, dodavši kako je ta zadaća konfuzna. Jedina stvar koja je jasna to je u svezi s povlačenjem granice, a izvan toga, kako je rekao, veza, spoj, "zmešarija" je, jer to je, po njegovim riječima, nerazumljivo. Govoreći o tome što radi sudac kad se suoči s takvim zadaćama, istaknuo je kako nastoji u dobroj volji to shvatiti, a ako ne može, onda se ponaša kao da toga nema. "Nadam se i želim vjerovati da će izbor sudaca arbitražnog suda biti sretan, stručan i etički prihvatljiv", rekao je, dodavši kako je to ipak rizik.
ZAGREB
Deset godina djelovanja Istraživačkog i dokumentacijskog centra za žrtve i preživjele holokausta - CENDO obilježeno je sinoć u Židovskoj općini Zagreb (ŽOZ) predavanjem direktorice toga centra Melite Švob, koja je predstavila i njihove nove internetske stranice. Uputila je sve zainteresirane da na internetskim stranicama, među ostalim, pronađu i podatke o 30 židovskih općina koje su na području Hrvatske postojale 1930. i to iz publikacija koju su izdavali rabini. U Hrvatskoj danas postoji samo deset židovskih općina, rekla je Švob dodavši da je, prema podatcima iz 1999., u Hrvatskoj u 60 mjesta živjelo 935 Židova koji su preživjeli holokaust, od kojih najviše - oko 630 u Zagrebu. Istaknula je da podatci svjedoče da je tijekom holokausta u Hrvatskoj stradalo 80 posto Židova, a spomenula je, primjerice, i neka mjesta stradanja koja se rijetko spominju, poput dječjega kampa u Sisku, kao i težak položaja žena u koncentracijskim logorima. Posebice je ukazala i na važnost demografskih analiza kao pokazatelja tih stradanja te istaknula da se tek sada popravlja demografska slika židovske populacije u Hrvatskoj koja je, podsjetila je, nakon holokausta bila bitno pogoršana i 1948., kada je iz Hrvatske iselilo puno mladih članova židovske zajednice.
ZAGREB
Knjiga istaknutog hrvatskog teologa Tončija Matulića "Tužaljke kamenja hrvatske pustinje" predstavljena je sinoć u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu kao složena teološka i sociološka analiza stanja duha u hrvatskom društvu u posljednjih 20 godina. U svojoj novoj knjizi Matulić je sabrao razmatranja o aktualnim društvenim, političkim, gospodarskim te crkvenim događanjima i previranjima u hrvatskom društvu, ističući služenje čovjeku, kršćaninu, kao najveći izazov suvremenog društva, rečeno je na predstavljanju na kojemu su sudjelovali ugledni hrvatski teolozi i recenzenti knjige Ivan Badrožić, Božo Lujić i Blaženka Valentina Mandarić. Istaknuto je kako autor ukazuje na prijepore oko uloge i mjesta kršćanina i Crkve, ali i poziva na kršćansku odgovornost za izgradnju bolje političke zajednice i društva, naznačujući put kojim treba ići. Božo Lujić upozorio je na kontroverzna medijska tumačenja, potaknuta Matulićevim priznanjem kako mu je poticaj za pisanje bio fenomen izbora trećeg hrvatskog predsjednika - agnostika. Lujić ističe kako autorova nakana nije bila baviti se osobno predsjednikom, već upozoriti na stanje duha i svijesti koje je dovelo do toga da pretežno katolički narod za predsjednika izabere agnostika.
VARAŽDIN
U Varaždinu je sinoć počelo 63. svjetsko natjecanje harmonikaša, koje je okupilo tristotinjak sudionika iz 30 zemalja, pa i onih najudaljenijih, poput Kine, Brazila i Novog Zelanda. Najbolji harmonikaši svijeta natjecat će se do nedjelje u sedam kategorija, a o pobjednicima će odlučiti međunarodni stručni žiri. Pod pokroviteljstvom hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Svjetsko natjecanje harmonikaša organiziraju Međunarodno udruženje harmonikaša i Hrvatsko društvo harmonikaških pedagoga. Natjecanje je otvoreno svečanim koncertom u varaždinskom kazalištu, gdje su nastupili Akademski harmonikaški orkestar Sveučilišta Jurja Dobrile iz Pule i Varaždinski komorni orkestar. Na programu su bila djela hrvatskih kompozitora, među kojima su Ivo Josipović, Mladen Tarbuk i Branko Bobić. Koncertni program se nastavlja u petak, 22. listopada velikim koncertom hrvatskih harmonikaških orkestara, a završni koncert će se održati u subotu, 23. listopada. Uz pobjednike natjecanja, na tom će koncertu nastupiti i "Svjetski harmonikaški orkestar", sastavljen od 138 harmonikaša.
ZAGREB
Na sinoćnjem zatvaranju jubilarnog, 20. festivala kratkog filma u u francuskom gradu Beauvaisu, uvjerljivi pobjednik bio je film Tulum Dalibora Matanića, priopćila je producentska kuća Kinorama. Od ukupno tri nagrade koje taj festival dodjeljuje kratkim filmovima izabranim iz cijele Europe, Tulum je osvojio glavnu nagradu – nagradu publike i, drugu po važnosti, nagradu mladog žirija. Film Tulum je prikazan na više od šezdeset međunarodnih festivala, među kojima su i Cannes i Clermont-Ferrand, a do sada je osvojio šesnaest nagrada, kaže se u priopćenju. Tulum je priča o mladoj djevojci koja sa svojim prijateljima provodi ugodno ljetno poslijepodne u Vukovaru. Lutanje suncem okupanim ulicama grada i uživanje na obalama Dunava završava turobnim buđenjem, u kojem Vukovar nije više isti kakvim ga ona pamti. Kinorama priprema snimanje sljedećeg nastavka ovog budućeg serijala od 6 kratkih filmova – film Mezanin u kojem će ponovno glavnu ulogu odigrati Leona Paraminski.