Odbor visokih dužnosnika čine predstavnici sve 43 zemlje članice Unije za Mediteran koja je stvorena 13. srpnja 2008. u Parizu.
Pariški sastanak na vrhu utvrdio je šest prioritetnih projekata, to su pomorska sigurnost i zaštita na Mediteranu, razvoj autocesta, mora i spajanja luka, uklanjanje onečišćenja iz Mediterana, alternativni izvori energije i mediteranski solarni plan, razvoj malog i srednjeg poduzetništva te visoko obrazovanje i istraživanje.
Dubrovački sastanak posvećen je raspravi i usvajanju dokumenata ključnih za pripremu sastanka na vrhu Unije za Mediteran koji će se u studenom ove godine održati u Barceloni. Kako je istaknuo domaćin gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić, pozdravljajući sudionike, upravo je Dubrovnik primjer suradnje na Mediteranu te naglasio u čemu poduzima i konkretne mjere pa je tako zajedno s Mostarom i Kotorom kandidat za Mediteranske igre 2020. godine a dobru suradnju ostvaruje s gradovima Italije, Grčke, Turske i Izraela.
Francuski veleposlanik Serge Telle, ujedno supredsjedatelj odbora visokih dužnosnika Unije, kazao je kako je upravo Unija za Mediteran logičan slijed europskih procesa posljednjih godina osobito intenziviran revitalizacijom odnosa, suradnjom i partnerstvom s ciljem zajedničkog razvoja.
Ravnatelj za europske poslove u belgijskom ministarstvu vanjskih poslova Filip David prenio je sudionicima poruku visoke predstavnice za vanjsku politiku i sigurnost Europske unije Catherine Ashton u kojoj je naglašeno kako je prioritet njezina mandata izgradnja dobrosusjedskih odnosa s istočnim i južnim susjedima te da Europa želi sa svim članicama Unije za Mediteran raditi na stvaranju snažnih veza između mediteranskih obala.