"Pridali smo veliku važnost programu gospodarskog oporavka kada je objavljen u travnju. To je hrabar program, koji navodi reforme što ih vlada želi provesti i rješavati probleme, te stvara okvir za održiv izlazak Hrvatske iz recesije", rekao je Harrold u Washingtonu, na zasjedanju MMF-a i Svjetske banke ovoga vikenda.
Svjetska banka spremna je pružiti "razvojnu financijsku pomoć kroz proračun, kao i tehničku i analitičku potporu" tom programu, dodao je.
"Rekli smo ministru Šukeru da smo spremni dati financijsku potporu, ako ste ozbiljni u namjeri da provedete taj program jer provedba reformi ima svoju cijenu i posljedice", kazao je Harrold. "Usredotočenost je u cijelosti na provedbi programa, ponavljam na provedbi", dodao je.
Na traženje da ocijeni fiskalnu i monetarnu politiku hrvatske vlade u sadašnjoj krizi, Harrold je rekao kako "Hrvatska shvaća da njezina fiskalna pozicija srednjoročno nije održiva, jer je deficit previsok".
Svjetska banka prognozira da bi hrvatski proračunski deficit u 2010. mogao rasti do 5,4 posto bruto nacionalnog proizvoda (BDP), a javni dug preko 52 posto BDP-a, koji je 2009. bio 45,6 milijardi eura.
"Dug javnog sektora nije posebno zabrinjavajući, ono što je puno veća brojka to je ukupni dug. Oni su svjesni veličine duga, a ono što mogu učiniti jest da kontroliraju javni dug vlade i javnih poduzeća, kako bi smanjili deficit i kod toga nemaju puno izbora", rekao je Harrold za Hinu.
On je istaknuo da u Svjetskoj banci s velikim povjerenjem gledaju na ono što radi Hrvatska narodna banka (HNB), jer "jako dobro nadzire razvoj bankovnog sustava i prati da su pričuve banaka na odgovarajućoj razini i da banke nisu pretjerano izložene".
Na pitanje o nespremnosti hrvatske vlade da uđe u stand-by aranžman s MMF-om kako bi zemlja brže izašla iz krize, odgovorio je da je to "potpuno suverena odluka svake zemlje" koja u najvećoj mjeri ovisi o tržištu, odnosno može li određena zemlja po razumnoj cijeni doći do sredstava na tržištu.
Istaknuo je da mnoge zemlje regije nisu imale drugog izbora, ali da isto tako mnoge nisu tražile pomoć MMF-a, poput Slovenije "koja je imala jednako teško stanje kao Hrvatska", te isto tako Češka, Slovačka, Estonija, Litva i druge zemlje.
"Ulazak u aranžman s MMF-om nije jamstvo da ćete isplivati, primjer je Rumunjska koja ima najveći program s MMF-om", istaknuo je Harrold.
Rumunjskom gospodarstvu, kao i hrvatskom, Svjetska banka u 2010. predviđa smanjivanje za dva posto.
Na pitanje hoće li članstvo u Europskoj uniji biti konačni izlaz za Hrvatsku iz sadašnjeg gospodarskog opadanja, kazao je da EU nije "rješenje za sve probleme" ali da donosi velike izglede Hrvatskoj, sredstva od preko tri milijarde eura, koja se može iskoristiti samo uz punu pripremljenost, odnosno provedbu reformi.
Govoreći o razlozima da je Hrvatska među rijetkim zemljama regije koje su još uvijek u recesiji, Harrold je istaknuo da je zbog dominantno uslužnog karaktera gospodarstva, koje čini oko 70 posto BDP-a s glavnim osloncem na turizam, Hrvatska sporije ušla u recesiju i sporije se oporavlja, no kazao je kako je optimist za gospodarski rast u 2011. Svjetska banka predviđa rast hrvatskog gospodarstva za 1,5 posto u 2011. godini.
Govoreći o važnosti pune provedbe reformi prije ulaska u EU, kako bi se mogli iskoristiti fondovi za nove članice, Harrold je ocijenio da si Hrvatska ne može priuštiti luksuz odgode reformi zbog izbora 2011.
Pitanje o procesuiranju korupcije u Hrvatskoj, direktor Svjetske banke za srednju Europu i Baltik primio je s odobravanjem, ističući da se u Hrvatskoj vode "vrlo osjetljive istrage", dok se u mnogim zemljama za koje je on zadužen "ne poduzima ništa".
Svjetska banka iznimno je angažirana u pružanju financijske potpore, tehničke pomoći, političkih savjeta i analitičkih usluga Hrvatskoj od njezina ulaska u članstvo 1993. Do danas je Svjetska banka podupirala 45 operacija u Hrvatskoj, vrijednih oko tri milijarde dolara, te odobrila 52 zajma ukupne vrijednosti oko 70 milijuna dolara. Trenutačno, Svjetska banka radi na 15 projekata u Hrvatskoj, ukupne vrijednosti oko 1,1 milijardi dolara.
piše: Damir Hainski, stalni dopisnik Hine iz Washingtona