Autor predgovora u katalogu izložbe Miroslav Gašparović podsjetio je da je ta izložba bila otvorena i komunikativna te je u nekoliko radova, poput "Obožavanja skulpture" anticipirano Vrkljanovo okretanje stvaraocu - umjetniku i samom kreativnom procesu.
Ovom izložbom, dodaje Gašparović, naslućuje se zaokruženost procesa umjetničke introspekcije. Čini se da se Vrkljan na određen način vraća prapočecima, no ne u smislu punoga kruga, nego spirale.
Svijet i prostor s kojim Vrkljan komunicira, ocijenio je Gašparović, sveo se na njega samoga, prostor njegova atelijera, gdje u tradiciji Vidovića i Tartaglie, nastaje bogati hermetični svijet njegova slikarstva.
U njemu nema ni pokušaja dijaloga, komunikacije s bilo kim ili čim, osim sa samim sobom, ocijenio je uz ostalo Gašparović, dodavši da je bijelo jedini mogući izbor za Vrkljanovo slikarstvo. Napominje da je u tom slikarstvu sadržano i vrijeme, i prostor, čovjek i volumen, zvuk, riječ, svjetlo i tama, ljubav i mržnja, ushit i strah. U suglasju promatračeva oka Vrkljanovih Bijelih slika otkriva se kako ni jedno Vrkljanovo bijelo nije "čisto", nego je obilježeno i protkano drugim, prebrisanim bijelim, te utkano u složeno i nikad do kraja iscrpivo tkivo bjeline, zaključio je Gašparović.
Izloženo je 37 djela, a uz brojne posjetitelje na otvorenju je bio i ministar kulture Božo Biškupić.
Izložba ostaje otvorena do 28. siječnja.