Tako profesor Bjeliš u odgovoru Hini ističe da je i sadašnja kampanja pokazala koliko je važno krenuti od temeljnih pitanja misije i uloge našega najvećeg i najjačeg sveučilišta. S tim u vezi, istaknuo je da treći put brani program za koji je uvjeren da je i pravi put za Sveučilište, a to je koncept sveobuhvatnoga autonomnog sveučilišta s punom raznovrsnošću individualnih akademskih sloboda te samostalnoga i otvorenoga u odnosu na državu i tržište.
Profesor Krajcar smatra pak da je kampanja bila u potpunosti "fer" i osobno je zadovoljan njezinim tijekom jer, rekao je, funkcija rektora i zaslužuje takvu kampanju. Kad je pak riječ o primjedbama da je bila "previše akademska i bez jačih oštrica" koje bi naglasile razlike između njegova i programa profesora Bjeliša, istaknuo je da su sličnosti njihovih rektorskih programa svakako u zadaćama koje Sveučilište treba riješiti u sljedećem razdoblju, a razlike su prije svega u načinu ostvarenja tih ciljeva.
Ako bude izabran za rektora, Bjeliš procjenjuje da će mu za izbor najbližih suradnika trebati tri do četiri tjedna. Njegovo je čvrsto uvjerenje kako kandidat za rektora mora sam iznijeti vrlo ozbiljan i zahtjevan posao predstavljanja programa podvrgavajući se kritičkoj ocjeni kolega koji odlučuju o izboru, ali je isto tako jasan u stajalištu da jednako važan posao okupljanja skupine najbližih suradnika dolazi na red tek nakon izbora.
Krajcar će pak, ako bude izabran za rektora, voditi računa o zastupljenosti pojedinih područja i time istaknuti bogatstvo Sveučilišta u njegovoj različitosti. Želja mu je da izborom prorektora i raspodjelom zadaća naglasi i promjene kao što su, uz dosadašnje zadaće, kultura i šport, upravljanje ljudskim potencijalima te planiranje i upravljanje prostorom. Za to je, istaknuo je, potreban "uigran tim", odnosno skupina ljudi koji imaju slične poglede na razvojne ciljeve.
Prvi Bjelišev potez, ako bude izabran za rektora bit će angažiranje Rektorskoga kolegija u proširenome sastavu, Senata s vijećima područja i Sveučilišnoga sastava kako bi se, u skladu s ovlastima tih tijela i rokovima koje je naveo u programu, riješila hitna financijska i investicijska pitanja te otvorene teme kao što su upisna politika i istraživački rad. Pri tomu, ističe Bjeliš, jednako će važni biti i intenzivni kontakti i puna suradnja s hrvatskom Vladom, posebice s nadležnim ministarstvom.
Zbog djelomičnoga "zastoja funkcioniranja Sveučilišta" u ovoj akademskoj godini izazvanoga izbornim postupkom za rektora, Krajcar ističe da će, ako bude izabran za rektora, imati više hitnih zadaća. Prva će biti izrada Proračuna Sveučilišta za 2007. te okvirnih proračuna za naredne dvije godine, druga administrativni ustroj Rektorata, dok bi treća po redu hitnosti bila početak izgradnje informacijsko komunikacijskog sustava za razmjenu informacija potrebnih za upravljanje Sveučilištem, a četvrta, bitna za provedbu Bolonjskoga procesa, uspostava sustava upravljanja kvalitetom.
Novi rektor zagrebačkoga Sveučilišta birat će se sutra 27. rujna, na zajedničkoj sjednici Senata i vijeća područja, koji čine izborno tijelo od 229 članova. U skladu sa sveučilišnim Statutom za izbor rektora potrebna je natpolovična većina glasova izbornoga tijela.