Jedno od pitanja ticalo se stajališta predloženika o studentskim školarinama te o najavama njihova povećanja. Bjeliš smatra da rješenje treba tražiti u potpuno novom sustavu školarina, što je projekt koji bi sustavno trebao raditi tim stručnjaka i do početka sljedeće akademske godine donijeti najbolje rješenje.
Za Krajcara je pak najvažnije da se promijeni odnos prema školarinama, odnosno da ih se počne promatrati kao sustav nagrađivanja, a ne kažnjavanja. Zato se zauzima da svi studenti plaćaju jednaku školarinu, a da oni koji postignu najbolje rezultate budu za njih i nagrađeni.
Kad je pak riječ o Studentskome centru (SC), za obojicu nije prijeporno da je SC sastavni dio Sveučilišta. Isto tako, ni Bjeliš niti Krajcar ne će odustati od nastojanja da zagrebačko Sveučilište dobije natrag u vlasništvo staru zgradu Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Pitanje SC-a je pak, po Bjeliševu sudu, vrlo bogata i složena tema o kojoj još postoji zastoj u komunikacijskome trokutu - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa - SC - Sveučilište. Kao primjer ozbiljnosti te teme spomenuo je podatak po kojemu Studentski servis SC-a uprihodi 500 milijuna kuna na godinu.
SC je neprijeporno vlasništvo, ali i odgovornost Sveučilišta, istaknuo je Krajcar, dodavši kako je, po podatcima koje ima, SC ponovno u milijunskim gubitcima.
Studente je zanimalo i stajalište predloženika o športu na Sveučilištu te odgovor na pitanje tko financira službena natjecanja studenata.
Obojica predloženika rekla su da ne postoji jasno utvrđen sustav financiranja športskih natjecanja. Bjeliš je podsjetio da se šport jednim dijelom financira iz sredstava Studentskoga zbora pa tako studenti odlučuju koje će športske programe i natjecanja financirati. Ipak, rekao je, nema odgovor na pitanje zašto šport na Sveučilištu nema status koji zaslužuje, kao što ga primjerice ima na američkim sveučilištima.
I Krajcar je postavio pitanje što doista znači šport na zagrebačkome Sveučilištu, upozorivši kako bi trebalo planirati troškove za šport i voditi računa o novim športskim objektima, ali i ukloniti manjkavosti starih, kao što je, primjerice, športska dvorana na Fakultetu elektrotehnike i računarstva.
Predloženike su studenti pitali i o tomu kako je njihovo viđenje odnosa s državom i Vladom.
Istaknuvši da je Svečilište autonomno, Krajcar je rekao da je problem u nedovoljnoj komunikaciji i "komunikacijskim šumovima" te da probleme treba riješiti pregovorima u kojima bi trebalo sudjelovati više studenata.
Za Bjeliša je Sveučilište uvijek bilo i jest bitan izvor promjena i često je dobro surađivalo s mjerodavnim ministarstvom i drugim političkim strukturama. Smatra da je ove godine ta suradnja u zastoju zato što Sveučilište nije riješilo neke teme i napravilo potrebne korake, među kojima je i izbor rektora.
Novi rektor Sveučilišta u Zagrebu birat će se 27. rujna na zajedničkoj sjednici Senata i vijeća područja.