Za Aleksu Bjeliša, koji je prvi predstavio svoj program, bio je to i treći put da je osnovna načela svoga viđenja budućnosti Sveučilišta iznosio pred istim glasačkim tijelom, odnosno pred ukupno 229 članova Senata i vijeća područja koji će 27. rujna birati novoga rektora.
Rekavši da se Sveučilište do danas održalo kao suma individualnih akademskih sloboda, istaknuo je da za njega sveučilišna autonomija nije samo usputna poštapalica. Jer, dodao je, sveučilišnoj autonomiji alternativa je sadašnje stanje, odnosno zadržavanje protektorata države nad sveučilištem, ili usmjeravanje sveučilišta prema tržištu koje bi pak trebalo nadomjestiti sveučilišnu autonomiju. Bjeliš smatra da ni jedan od spomenutih alternativnih putova nije moguć u koncepciji modernoga sveučilišta.
Govoreći o odnosu sveučilišta i tržišta, istaknuo je važnost doktorskih studija koji tržištu trebaju ponuditi kvalitetu, koju mu ne može ponuditi nitko drugi, ali ih tržište ne smije uvjetovati. Na kraju je Bjeliš postavio, kako je rekao, njemu osobno i najteže pitanje - zašto poput Ramba ide i treći put u ring. Odgovor je pak sažeo u sloganu "Treći put za pravi put", jer smatra da njegov program jamči optimalan i stabilan razvoj Sveučilišta.
Geslo Slavka Krajcara je pak da je "put k uspjehu činiti stotinu stvari jedan posto bolje, a ne jednu stvar sto posto bolje". U tom smislu, istaknuo je, samo malen pomak danas već sutra može biti velik korak naprijed.
Smatra da općemu boljitku društva Sveučilište treba pridonijeti obrazovanjem na načelima inovacijske izvrsnosti, istraživačkim radom kojemu je inovativnost nova paradigma te otvorenošću prema okružju u kojemu treba promicati "kulturu promjena".
Razvoj na načelima održive izvrsnosti, po Krajcarovu mišljenju, i cilj kojemu treba težiti Sveučilište - jest taj da bude vodeće sveučilište u regiji.
Kad je pak riječ o Sveučilištu i njegovoj funkcionalnoj integraciji, Krajcar smatra da je "ono primjereno veliko za upravljanje, ali preveliko za vladanje".
Kao rektor Krajcar bi uveo i neke organizacijske promjene, među kojima su i još jedno prorektorsko mjesto te dekanski kolegij što bi na neki način, kako je odgovorio na postavljeno pitanje, bio zapravo negdašnji Senat u kojemu su bili samo dekani fakulteta i umjetničkih akademija.
Nov rektor tako će 27. rujna biti biran u trećem izbornom krugu jer u prijašnja dva nije izabran nasljednik Helene Jasne Mencer - prve žene izabrane na tu dužnost.
Rektorici Mencer četverogodišnji mandat istekao je 31. ožujka ove godine, a kako 1. ožujka na prvim izborima za rektora nije izabran njezin nasljednik, Senat je donio odluku da ona do 1. listopada obnaša dužnost rektora.