Rekao je to na današnjoj prvoj konferenciji za novinare predsjednik Uprave Hanfe Ante Samodol, predstavljajući rad Agencije u prva tri mjeseca od osnivanja, kao i planove u narednom razdoblju.
Kako je pojasnio, svakogodišnje tehničke preglede ne poznaje niti jedna druga europska zemlja, a u Hrvatskoj je to postao vrlo unosan posao, zbog čega i očekuje da će prilikom donošenja tog pravilnika, za koji je nadležno Ministarstvo unutarnjih poslova, biti otpora.
U okviru osiguranja od autoodgovornosti Samodol je najavio pojačanu kontrolu tzv. bonusa. Naime, od 1,7 milijuna polica od autoodgovornosti njih čak 90 posto nosi 50 postotni bonus. Stoga će se Hanfa zalagati da se te police tretiraju kao vrijednosni papiri, odnosno da svaka ima svoj broj temelje kojeg će se moći kontrolirati u svakom trenutku.
Također, realizacijom informatičkog povezivanja Hanfa bi trebala imati i automatski i izravni nadzor nad izdavanjem tih polica.
Nadzor koji je do sada provođen, prema riječima člana Uprave Hanfe Ivana Vrljića, pokazao je ipak da 75 posto tih bonusa odobravaju osiguravajuća društva koja su nova na tržištu, dok su 'stari' osiguravatelji uglavnom prestali s takvom praksom.
Među zakonskim promjenama za koje će se Hanfa također zalagati Samodol je naveo i Zakon o leasingu, kojim bi se leasing društvima trebalo onemogućiti davanje zajmova i kredita građanima, koji su, naveo je, dosegnuli iznos od oko 250 milijuna eura.
Izrada prijedloga tog zakona je u završnoj fazi, a njime bi se djelatnost leasing društava trebala ograničiti samo na operativni i financijski leasing, a kreditiranje bi trebalo ostati u djelatnosti banaka, rekao je Samodol.
Hanfa je s radom započela 1. siječnja ove godine kao pravni sljednik tada ukinute Komisije za vrijednosne papire, Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja te Direkcije za nadzor društava za osiguranje. Danas ima 83 zaposlenika, a prema Samodolovim riječima optimalan bi broj bio 150, pri čemu bi 70 posto djelatnika bilo zaduženo za izravan nadzor.
Agencija je zadužena za nadzor tržišta kapitala, osiguranja, mirovinskih fondova, investicijskih fondova, leasing društava i dr., čija ukupna imovina iznosi između 90 i 100 milijardi kuna ili 40 posto BDP-a.