Najveću neto imovinu pritom je krajem veljače imao kunski novčani fond ZB Plus, i to u iznosu većem od 1,44 milijardi kuna.
Svih šest fondova kojima upravlja ZB Invest Zagrebačke banke, na kraju veljače je upravljalo imovinom vrijednom gotovo 3,25 milijardi kuna, a koja je u odnosu na siječanj povećana za 6,4 posto, odnosno 195,9 milijuna kuna.
Neto imovina četiriju investicijskih fondova Raiffeisen Investa iznosila je pak kraljem prošlog mjeseca 2,38 milijardi kuna te je prema prethodnom mjesecu porasla također za 6,4 posto, tj. oko 144 milijuna kuna.
Imovinu veću od milijardu kuna na kraju veljače imali su još i otvoreni investicijski fondovi pod upravljanjem PBZ Investa Privredne banke Zagreb (PBZ) te Erste-investa Erste & Steiermaerkische Banke (ESB).
Tako je imovina sedam fondova PBZ Investa iznosila 1,93 milijarde kuna, a četiriju fondova Erste-investa nešto više o 1,05 milijardi kuna.
U odnosu na siječanj, imovina pod upravljanjem fondova PBZ-a povećana je do kraja veljače za 7,15 posto ili 129,4 milijuna kuna. Istodobno fondovi ESB-a bilježe pad vrijednosti imovine pod upravljanjem, i to za 0,7 posto ili 7,5 milijuna kuna.
Usporede li se pak podaci s kraja veljače ove godine s onima s kraja 2005., imovina fondova ZB Investa u porastu je za 15,45 posto, fondova Raiffeisen Investa za 15,5 posto, PBZ-a za 24 posto, a Erste-investa za 5,7 posto.