Autor tu opsežnu knjigu (456 str.), podijeljenu u tri dijela - Fenomen nacije i nacionalizma, Fenomen identiteta te Tipovi društvenih i nacionalnih identiteta u Hrvatskoj u 19. stoljeću, smatra uvodnom raspravom sljedećim dvjema u kojima analizira opredjeljenje Hrvata za moderno društvo te iznosi sintezu hrvatske povijesti.
U knjizi, koju je objavio Hrvatski institut za povijest, autor donosi nove teorijske i metodološke osnove na kojima gradi istraživanja izgradnje moderne hrvatske nacije, odnosno fenomena etnosa i etniciteta te međuetničkih odnosa i stanja na hrvatskom prostoru u prošlosti.
Polazeći od teorijskih istraživanja o naciji do kojih su došle društvene znanosti u svijetu, napose u drugoj polovici 20. stoljeća (Barth, Smith, Gellner, Anderson, Parsons), Korunić napušta dosadašnja istraživanja naše historiografije o formiranju hrvatske nacije.
Smatra da se na tradicionalnim koncepcijama, koje su naciju tumačile na osnovi psiholoških činitelja, svijesti i osjećaja, ideologije te trajno prisutna mita, ne mogu temeljiti kritička istraživanja fenomena etnosa i etniciteta te izgradnje moderne hrvatske nacije i nacije-države, napose međuetničkih odnosa i stanja u Hrvatskoj, kao ni istraživanja procesa modernizacije i transformacije tradicionalnog života hrvatskog naroda, a time ni istraživanja ključnih životnih struktura stanovništva.
Ključni preokret u razvoju etnosa (etniciteta, naroda, nacije, subetnija i njihovih supkultura) na hrvatskome prostoru i njegova odnosa prema drugim narodima i kulturama, po Korunićevu mišljenju, nastaje u tijeku izgradnje modernog građanskog i industrijskog društva u Hrvatskoj, koje nastaje po europskom modelu modernosti.
Za izgradnju modernog društva i moderne hrvatske nacije, a time i za proces transformacije tradicionalnog života stanovništva, smatra bitnim tri moderna građanska pokreta nastala pod utjecajem promjena u Habsburškoj Monarhiji. To je moderni privredni pokret (industrijalizacija privrede i modernizacija poljoprivrede), moderni kulturni pokret (stvaranje standardnog književnog jezika, visoke građanske kulture te obrazovnih i znanstvenih institucija) te moderni politički pokret koji je utemeljio najvažnije političke i nacionalne institucije i vrijednosti u Hrvatskoj. Ti se procesi javljaju od kraja 18., a na mnogim područjima života ostvaruju se u 19. i 20. stoljeću.
Petar Korunić je redoviti profesor na Odsjeku za povijest zagrebačkoga Filozofskog fakulteta. Bavi se istraživanjem hrvatske povijesti od kraja 18. do početka 20. stoljeća, i odnosom hrvatskog naroda prema drugim narodima, nacijama i kulturama na širem području srednje i jugoistočne Europe.