Istaknuvši kako je voćarstvo jedan od strateških pravaca razvoja hrvatske poljoprivrede, ministar Čobanković podsjetio je kako je Vlada prihvatila operativni plan razvoja voćarske proizvodnje, koji bi, uz povoljan financijski okvir, voćarima trebao omogućiti podizanje novih nasada.
Ocijenio je kako se voćarstvo ne može razvijati bez infrastrukture, posebice ulo-hladnjača, dodavši kako se ove godine u takvim hladnjačama planira izgraditi prostor za skladištenje 19.000 tona voća, čime bi se, sa sadašnjim prostorom, dosegnula brojka od 33.000 tona.
Glede prijedloga državnog vrha da se državna zemlja umjesto u prodaju daje u dugogodišnju koncesiju, ministar Čobanković je rekao kako država želi da zemlju dobiju oni koji će njome najbolje gospodariti, a ne da visina koncesije ili naknade budu glavno mjerilo za dobivanje zemlje.
Glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice Frane Ivković kazao je kako je Hrvatska jedna od rijetkih europskih zemalja koja može proizvoditi kontinentalno, mediteransko i suptropsko voće, ali da unatoč tomu te mogućnosti nisu iskorištene jer, primjerice, proizvodimo oko 50 posto svojih potreba za jabukama te oko 15 posto potreba za kruškama, a ostatak se uvozi.
Ocijenivši kako je jedna od najvećih zapreka razvoju voćarstva usitnjenost zemlje, Ivković je izrazio uvjerenje da će u pregovorima s Europskom unijom hrvatski pregovarači dobiti prijelazno razdoblje za voćarstvo, dodavši da bi u vrijeme prilagodbe europskom tržištu trebalo podignuti 25.000 hektara novih voćnjaka.
Uz plenarna izlaganja na savjetovanju će se, među ostalim, raspravljati o zaštiti u voćarstvu, primjeni novih tehnologija, ishrani i preradi voća, a održat će se i okrugli stol o hrvatskom voćarstvu na pragu Europske nije.
Savjetovanje su priredili Hrvatska voćarska zajednica i Hrvatski zavod za pljoprivrednu savjetodavnu službu, a suorganizatori su zagrebački Agronomski fakultet, Hrvatsko agronomsko društvo, osječka tvrtka "Nova zemlja" i zagrebački Voćarski centar "Ivković".