Riječ je o zborniku radova u kojemu su prilozi 32 znanstvenika s međunarodnoga znanstvenog skupa održanog u Beču i Dubrovniku u rujnu i listopadu 2004. Objavljen je kao deveti naslov edicije "Hrvatski znanstveni povjesničari" izdavača Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a suizdavači su zadarsko Sveučilište, Matica hrvatska Varaždin, Hrvatsko filološko društvo Zadar te filozofski fakulteti zagrebačkoga, riječkoga i osječkoga Sveučilišta.
O zborniku kao štivu koje pridonosi poznavanju hrvatske književne povijesti ali i njezinoj indvidualizaciji te o Rešetarovoj osobi govorili su akademici Radoslav Katičić i Josip Bratulić, a sadržaj zbornika predstavila je Dunja Fališevac.
Katičić je istaknuo da je Rešetarov opus "ugledan po opsegu i jednako znatan po sadržaju" te da je Rešetar bio veliki čovjek, ali ustvrdio je, "i ne onakav kakav bismo mi rado da je bio".
Iako podrijetlom iz Konavala, Katičić je objasnio kako je njegova obitelj pripadala autonomaškoj stranci i bila sklona srpskoj orijentaciji. Sam Rešetar je smatrao da je dubrovački jezik novoštokavski i istočno-hercegovački i po tomu srpski, dodao je.
Bez obzira na to, Katičić drži kako Rešetarov prilog hrvatskoj znanstvenoj i kulturnoj povijesti nije nedovoljan da vidimo hrvatsko u njegovu veliku djelu.
Zbornik je poticaj i primjer kako na kontroverze treba znanstveno i stručno reagirati, odnosno sve nazvati svojim imenom, ali vidjeti i dalje od toga, rekao je Katičić.
Podsjetivši da se smatrao "srbo-katolikom", akademik Josip Bratulić je rekao da ga ipak ni jedna znanost ne će priključiti tamo gdje on ne pripada. Zbornik o njemu, istaknuo je, temelj je za stajalište da Rešetar pripada hrvatskoj kulturi.
Književni povjesničar, dijalektolog, lingvist i numizmatičar Milan Rešetar rođen je u Dubrovniku 1860. Studij slavenske i klasične filologije počeo je u Beču, a završio u Grazu. Glavno područje njegova djelovanja bili su dijalektologija i akcentologija hrvatskoga jezika. Priredio je mnoga kritička izdanja starih hrvatskih pisaca te deset izdanja Njegoševa "Gorskog vijenca" s komentarima. Važan je i njegov rad na numizmatici. Umro je u Firenci 1942.