Izloženo je dvadeset plakata s fotografijama i podatcima iz Bartokova osobnog i profesionalnog života, od djetinjstva i studija na Muzičkoj akademiji u Budimpešti do odlaska iz Europe i djela koja je skladao netom prije smrti.
Po mnogim pouzdanim izvorima Bela Bartok je bio genije, istaknuo je Laszlo Mohai, madžarski veleposlanik u Hrvatskoj. Bartok je ponos Madžara i dragocjen je dio madžarske kulturne baštine, dodao je Mohai.
Bela Bartok je često bio izvođen u Zagrebu koji dobro poznaje njegovu glazbu, a izložba nas upućuje i u njegov život i ulogu koju je stekao u Europi i svijetu, rekao je Tonči Bilić, umjetnički ravnatelj "Lisinskog".
Izložbu je otvorio Miljenko Puljić, ravnatelj Zagrebačke filharmonije, a nakon otvorenja, u sklopu koncerta Zagrebačkog kvarteta saksofona, izvedena je, među ostalim, Bartokova simfonijska pjesma "Kossuth".
Bela Bartok (Nagyszentmiklos, 1881.- New York, 1945.) prvi je put na glasoviru nastupio još kao desetgodišnjak. Studirao je kompoziciju i glasovir na Muzičkoj akademiji u Budimpešti od 1899. do 1903. Prvi veliki uspjeh doživio je 1917. izvedbom baleta-pantomime "Drveni princ" te godinu dana poslije izvedbom opere "Modrobradov dvorac".
Iz Madžarske je u SAD emigrirao 1940., gdje je na Columbijskom sveučilištu imenovan počasnim doktorom. Tek nakon smrti njegova su djela postigla veliku svjetsku slavu.
Bartok je skupljao i proučavao narodnu glazbu te zabilježio više od deset tisuća izvornih narodnih, najviše madžarskih napjeva. Smatra se začetnikom tzv. nove glazbe 20. stoljeća.
Izložba u povodu 125. obljetnice rođenja madžarskog skladatelja i glasovirista Bele Bartoka može razgledati do 18. ožujka u predvorju Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog".