Uoči premijere, u srijedu 22. veljače, bit će otvorena i izložba slika Mersada Berbera u atriju Gavelle na kojoj će biti predstavljen izbor radova na papiru iz ciklusa "Velika alegorija o Srebrenici", nastalih između 2003. i 2005.
Na konferenciji je predstavljena i knjiga "Aretej" tiskana u izdanju "Dramske biblioteke Gavella" u kojoj je i Krležina drama Golgota i nekrolog Gavelli te pogovor Zlatka Viteza "Oko našeg Areteja".
Redatelj predstave Zlatko Vitez napomenuo je kako je glumački tim, na čelu s glavnim glumcima Sretenom Mokrovićem i Jelenom Miholjević, radio na Areteju dva mjeseca.
Podsjetio je da je Krleža počeo pisati Areteja 1936. u doba nacizma i Staljinističkih čistki, ocjenivši da je danas također aktualan totalitarizam ali globalizacijski, sustav koji ne mijenja ništa već ponavlja u krug već "prožvakano". Humanistička ideja Areteja jest Krležin vapaj za slobodom, rekao je Vitez naglasivši da je to njegov zadnji pokušaj uprizorenja Krleže u Gavelli, jer i "mlađi imaju što za reći".
Scenograf predstave je Miljenko Sekulić, kostimografkinje Ika Škomrlj i Elvira Ulip, a autor glazbe je Arsen Dedić. Uz Mokrovića i Miholjević, uloge tumače Darko Milas, Zlatko Vitez, Nenad Cvetko i ostali glumci Gavellinog ansambla.
U drami Aretej postoji nekoliko prostornih i vremenskih razina, a tematiziraju se rat i nasilje kao obilježja ljudske civilizacije. Aretej pripada posljednjem Krležinom dramskom ciklusu i praizveden je 1959. u zagrebačkom HNK u režiji Mirka Perkovića.
Nakon konferencije dramski ansambl Gavelle položio je vijenac kod spomenika Miroslavu Krleži na Dubravkinom putu.