Medijski stručnjak Stjepan Malović ustvrdio je da je bez ozbiljnog dnevnog lista praktički nemoguće razviti demokraciju i javnost pa je nužno pronaći model kako bi se mogao izdržavati kvalitetan dnevni list. "Modela ima različitih, Vjesnik postoji kao mogućnost, a ovakav kakav je sada treba ga transformirati", ustvrdio je Malović.
Smatra da Hrvatskoj trebaju kvalitetne dnevne novine zbog općeg siromaštva, slabe obrazovanosti i globalizacije medija, te da danas prevladavaju proizvodi koji moraju privući što više oglašivača, što je ozbiljnim sadržajem teško postići.
Predsjednik Uprave Vjesnika Franjo Maletić kazao je da Vlada želi sačuvati ozbiljne novine. Kazao je da se on zalaže za model da Vjesnik bude javno državni medij u kojem bi suvlasnici bili novinari ili da ostane u vlasništvu države, ali da sam sebe financira.
No, Vjesnik od naklade (11.000) i marketinga (20 milijuna kuna) prihodi tek 30 milijuna kuna godišnje, a da bi mogao funkcionirati potrebno mu je zaraditi 80 milijuna kuna.
Maletić tvrdi da bi Vjesniku nakon postupka restrukturiranja i racionalizacije za normalno poslovanje godišnje bilo dovoljno uprihoditi 55 milijuna kuna i da je to ostvarivo.
Pritom je naveo da je po procjeni Uprave broj od 200 zaposlenih neodrživ te da bi realno bilo da u toj kući bude 160 zaposlenih. Također je upozorio da Vjesnik najmanje sudjeluje u državnom kolaču od 60 milijuna kuna namijenjenih za oglašavanje.
Predstavnica SDP-a i bivša predsjednica Nadzornog odbora Vjesnika Željka Antunović kazala je da Vjesnik osim što treba rezati troškove treba biti i čitan, a ne kao danas kad "vodeća politička opcija ima rezervirane prve četiri strane". "Važno je da država pokaže da želi podržati ozbiljno novinarstvo, nasuprot senzacionalističkom", kazala je Antunović.
Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Dragutin Lučić smatra da Vjesnik treba pretvoriti u javno glasilo kojim bi se upravljalo po modelu Hine ili HRT-a.