Glavni urednik zadarskog tjednika "Hrvatski list" Marijačić i bivši obavještajni čelnik Markica Rebić, proglašeni su krivim za nepoštivanje suda zbog objave svjedočenja Johannesa van Kuijka, nizozemskog časnika UNPROFOR-a u BiH koji je 16. prosinca 1997. svjedočio protiv Blaškića na zatvorenoj sjednici.
Izrečena im je novčana kazna u visini od 15.000 eura, s obvezom plaćanja od 30 dana. To je najviša novčana kazna izrečena do sada za nepoštivanje ICTY-a i s obzirom na životni standard u Hrvatskoj (BDP per capita - 6.200 eura 2004.), predstavljat će znatno opterećenje za optužene ako postane pravomoćna.
Pravilom 77. ICTY-a za nepoštivanje suda predviđena je kazna do sedam godina zatvora ili do 100.000 eura. U 18 postupaka pokrenutih za nepoštivanje ICTY-a, najveća vremenska kazna dosad je bila četiri mjeseca zatvora, a najviša novčana 15.000 guldena (1996.).
Branitelji Marin Ivanović i Krešimir Krsnik najavili su žalbe na presudu. Za djelo nepoštivanja suda žalbe se razmatraju po ubrzanom postupku, s rokom podnošenja 15 dana i mogućnošću rješavanja samo na temelju pisanog podneska bez provedbe žalbene rasprave.
Pravila ICTY-a, koja reguliraju plaćanje novčane kazne, predviđaju mogućnost da, kada kazna nije uplaćena u roku, vijeće koje ju je izreklo pozove osobu kojoj je izrečena da, "usmeno pred sudom ili pisanim podneskom, obrazloži zašto kazna nije uplaćena".
Nakon tog izjašnjavanja vijeće može "produljiti rok za uplatu kazne, izdati nalog za plaćanje kazne u ratama ili odlučiti o pretvaranju cijele ili dijela novčane kazne u zatvorsku kaznu u trajanju od najviše 12 mjeseci".
Ako je osuđena osoba mogla platiti novčanu kaznu u traženom roku, a namjerno je propustila to učiniti vijeće je može proglasiti krivom za nepoštivanje i "izreći novu kaznu koja se pribraja prvobitno izrečenoj novčanoj kazni".
Ako se osuđena osoba ne odazove pozivu za izjašnjavanje ili pisano očitovanje, vijeće može izdati i nalog za uhićenje.
ICTY je 2005. za nepoštivanje suda optužio i Josipa Jovića, Domagoja Margetića, Stjepena Šešelja i Marijana Križića zbog objave iskaza hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića kao zaštićenog svjedoka na suđenju Blaškiću, početkom 1998.
Njihov postupak još je u predraspravnoj fazi.