"Nismo zadovoljni presudom i žalit ćemo se. Presuda je vrlo nejasna jer sud i sam kaže da taj svjedok nije imao pravo na zaštitu, ali ipak donosi presedan i proglašava zatvorenu sjednicu apsolutnim čimbenikom čije objavljivanje znači krivnju", izjavio je u telefonskom razgovoru iz Haaga Rebićev odvjetnik Krsnik.
I Marijačićev branitelj Ivanović, također je najavio žalbu.
"Osuđujuća presuda je pogrešno donijeta i svakako ćemo uložiti žalbu i učiniti sve napore da skinemo krivnju s optuženih", rekao je Ivanović u telefonskom razgovoru. Rok za žalbu je 15 dana.
Branitelji su naglasili kako Marijačić i Rebić, koji su iskoristili pravo da ne budu nazočni izricanju presude, ne trebaju davati izjave o presudi dok ona ne postane pravomoćna.
Marijačić je potvrdio kako "ne želi komentirati nepravomoćnu presudu", dok Rebić nije bio dostupan za komentar.
Prema Krsnikovoj ocjeni presuda predstavlja "opasan presedan za novinare i slobodu tiska" i ugrožava načelo javnosti suđenja.
"Tim se presedanom uvodi veo šutnje na cijelu zemaljsku kuglu a Tužiteljstvu daje ogromna moć da manipulira s javnosti", rekao je.
Marijačić (48), glavni urednik zadarskog tjednika "Hrvatski list" i Rebić (54), bivši čelnik Sigurnosno informativne službe (SIS), proglašeni su krivim za "svjesno i hotimično ometanje provođenja pravde" zbog toga što su u "Hrvatskom listu" 18. studenoga 2004. objavili ime i iskaz zaštićenog svjedoka na suđenju Tihomiru Blaškiću u prosincu 1997. Radilo je o iskazu nizozemskog poručnika UNPROFOR-a Johannesa van Kuijka o pokušaju optuženika ICTY-a Miroslava Brale da se ranije te godine preda UNPROFOR-u u Vitezu.
Prema Pravilu 77. ICTY, za djelo nepoštivanja suda predviđena je kazna do sedam godina zatvora ili do 100.000 eura.
Branitelji su istaknuli kako je sudsko vijeće u presudi utvrdilo da objavljivanjem spornog teksta svjedok Van Kuijk nije bio ugrožen, niti mu je nanesena šteta. Vijeće je odbacilo odgovornost optuženih za kršenje dva od tri sudska naloga o zaštiti svjedoka na suđenju Blaškiću, utvrdivši krivnju za kršenje usmenog naloga o zatvaranju sjednice na kojoj je svjedočio Van Kuijk, 16. prosinca 1997.
"Kako je Marijačić mogao znati za usmeni nalog izdan na zatvorenoj sjednici. Taj nalog se nije mogao nigdje vidjeti ni provjeriti. Vrlo je očito u kojem će smjeru žalba ići", kazao je Ivanović.
Od svog osnivanja 1993. do danas ICTY je protiv 18 osoba pokrenuo postupke za nepoštivanje suda, među kojima su optuženici, odvjetnici, svjedoci, novinari i drugi. Optuženi su zbog zastrašivanja svjedoka, odbijanja svjedočenja, otkrivanja povjerljivih dokumenata suda i kršenja zaštitnih mjera.
Najveća vremenska kazna izrečena do sada su četiri mjeseca zatvora kosovskom Albancu Beqe Beqaju zbog zastrašivanja svjedoka 2005., a najviša novčana 15.000 guldena s koliko je kažnjen Milan Vujin, branitelj optuženog Duška Tadića na prvom procesu ICTY-a 1996.