"Došli smo vrlo blizu sporazuma", kazao je McElhaney na konferenciji za novinstvo što ju je održao u Sarajevu kako bi objasnio što se prethodnog dana zbivalo u njegovoj rezidenciji gdje su predstavnici sedam političkih stranaka gotovo šest sati raspravljali o ustavnim reformama no unatoč nekim najavama nisu potpisali nikakav završni dokument.
Američki veleposlanik koji je zajedno sa zamjenicom pomoćnika američke državne tajnice Rosemary DiCarlo pokušavao privoliti političare iz BiH na kompromis kazao je da je bitno da je većina spornih pitanja usuglašena te da je ostalo još samo rješiti pitanje načina izbora budućeg predsjednika BiH i dva dopredsjednika koji bi istodobno bili članovi tročlanog državnog Predsjedništva.
Predstavnici hrvatskih stranaka iz BiH Dragan Čović iz HDZ BiH i Miljenko Brkić iz Hrvatske narodne zajednice (HNZ) odbili su prihvatiti nastavak dosadašnjeg načina biranja članova državnog vrha.
Oni su ustrajali da se budući predsjednik i dva dopredsjednika biraju ili glasovanjem u parlamentu ili pak izravno kao i do sada, no uz uvjet da cijela BiH bude jedna izborna jedinica a ne da to budu entiteti.
Veleposlanik McElhaney je rekao da je dogovoreno da se ovo jedino preostalo otvoreno pitanje riješi prihvaćanjem stajališta što će ga o tome donijeti Venecijanska komisija, savjetodavno tijelo Vijeća Europe za ustavnopravna pitanja.
Pregovaračke strane suglasne su da buduće Predsjedništvo na čijem čelu će rotacija slijediti svakih 16 mjeseci ima pretežito ceremonijalne ovlasti.
Vijeće ministara BiH dobit će predsjednika umjesto sadašnjeg predsjedatelja kao i dva nova ministarstva.
Zastupnički dom imat će 87 umjesto sadašnjih 42 zastupnika, Dom naroda imat će znatno sužene ovlasti odlučivanja kako ne bi bio korišten za blokiranje donošenja zakona koji ne zadiru u nacionalne interese.
U Ustav će također biti ugrađene odredbe koje će jamčiti prednost međunarodnih sporazuma pred domaćim zakonima, uvest će se institucija jednog državnog ombudsmana i proširiti popis osoba i institucija koje imaju ovlasti pokretati postupak zaštite interesa pred Ustavnim sudom BiH.
Od osam političkih stranaka koje su bile uključene u pregovore, sedam ih je prihvatilo ova rješenja.
Odbila ih je jedino Stranka za BiH (SBiH) čiji je neformalni lider Haris Silajdžić započeo oštru kampanju s ciljem - uvjeriti javnost da predložene izmjene samo jačaju entitete i u konačnici vode ka podjeli države BiH.