Pregovori o ustavnim promjenama u BiH prekinuti su u siječnju, a predsjednici pet od osam političkih stranaka pozvanih sudjelovati okupili su se ponovo u nedjelju u Sarajevu u rezidenciji američkog veleposlanika Douglasa McElhaneyja, gdje su razgovarali iza čvrsto zatvorenih vrata.
Ovoga puta nisu bili pozvani predstavnici Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ), Stranke za BiH i Hrvatske narodne zajednice (HNZ), a rasprava je očevidno bila usmjerena na rješavanje problema izazvanih "maksimalističkim" zahtjevima srpske odnosno bošnjačke strane.
Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejman Tihić izjavio je samo kako misli da se ovoga puta "došlo blizu konačnih rješenja" dodajući kako o njima ipak valja obaviti dodatne konzultacije.
Mediji međutim navode kako je praktično rješeno pitanje ustroja budućeg državnog vrha.
BiH bi tako od izbora što se očekuju u listopadu trebala imati jednog predsjednika i dva dopredsjednika. Oni bi se pak na dužnosti nominalnog šefa države rotirali, vjerojatno svakih 16 mjeseci.
Takva odluka, ukoliko bi bila konačno usvojena, predstavljala bi značajan ustupak srpskoj strani jer je SDA do sada odlučno inzistirala da se bira jedan predsjednik s četvorogodišnjim mandatom, s tim da bi se nacionalna ravnoteža osigurala kroz izbor budućeg predsjednika Vijeća ministara i Zastupničkog doma Parlamenta BiH.
Nisu međutim riješena otvorena pitanja načina glasovanja u državnom Parlamentu s obzirom da Srbi ne žele odustati od tzv. entitetske većine potrebne za izglasavanje zakona i odluka.
Tijekom ranijih pregovora postignut je dogovor o uvođenju nova tri ministarstva na državnoj razini kao i o ugradnji odredbi o zaštiti ljudskih prava u Ustav BiH.
Dogovor o ustavnim promjenama mora biti postignut do ožujka kako bi se ostavilo dovoljno vremena da se nova rješenja pretvore u zakonske odredbe i time stvore uvjeti za održavanje jesenskih izbora po novim pravilima.