Prošle godine započeti pregovori osam parlamentarnih stranaka u BiH o ustavnim promjenama nedavno su zapeli jer se stranke iz Federacije BiH i iz Republike Srpske (RS) nisu dogovorile o jačanju ovlasti državnog predsjedništva, vlade i parlamenta BiH, za što se zauzimao američki Institut za mir koji je i potaknuo te pregovore. Stranke Federacije BiH zagovarale su naime osnaživanje državnih ovlasti predsjedništva, vlade i parlamenta BiH uz istodobno smanjenje ovlasti entiteta, čemu su se protivile stranke Republike Srpske ustrajavajući na očuvanju ovlasti tog entiteta.
Proces pregovora o ustavnim promjenama neće se zaustaviti odlukom da Predsjedništvo BiH ima jednog predsjednika ili da se formira jača državna vlada, naglasio je McElhaney.
On je u intervjuu za dnevni list od srijede pojasnio da to neće biti dovoljno jer će trebati riješiti čitav niz teških pitanja kao što je, primjerice, vladavina prava.
McElhaney je ponovio svoja ranija stajališta kako treći entitet u Bosni i Hercegovini nije ostvariv.
"S demokratskim snagama u BiH radimo na stvaranju funkcionalne države kako njezini građani ne bi ponovo prelazili neke entitetske granice koje su stvorene 90-tih godina, odnosno iz rata", rekao je McElhaney.
Na taj način američki veleposlanik neizravno je nagovijestio da će se u budućim pregovorima o ustavnim promjenama BiH tražiti smanjivanje uloge dvaju entiteta - Republike Srpske i Federacije BiH radi jačanja državnih ovlasti Bosne i Hercegovine.