Više hrvatskih političkih dužnosnika iz BiH te mediji na hrvatskom jeziku izrazili su nezadovoljstvo što se sarajevski sastanak organizirao bez nazočnosti hrvatskih stranačkih predstavnika.
"Čović i Tihić su se suglasili da je nužno načiniti Sporazum svih parlamentarnih stranaka koje sudjeluju u pregovorima o donošenju novoga Ustava BiH, uz obvezu otvaranja rasprave o srednjoj razini vlasti nakon općih izbora koji se u BiH trebaju održati u listopadu ove godine", priopćio je HDZ BiH.
U nedavno prekinutim pregovorima osam parlamentarnih stranaka raspravljalo se, na poticaj Američkog instituta za mir, o jačanju državnih ovlasti predsjedništva BiH, parlamenta i vlade BiH, ali službeno nije otvoreno pitanje srednje razine vlasti koja bi bila ustrojena između institucija na državnoj razini i općina na lokalnoj razini.
Godinama su HDZ BiH i njemu bliske stranke i udruge zagovarale da se na toj srednjoj razini uspostavi treći većinski hrvatski entitet u BiH, što su podržavale i sve stranke iz Republike Srpske ali su se tomu protivile bošnjačke stranke.
Potkraj prošle godine Biskupska konferencija BiH je predložila da se kao srednja razina vlasti ustroje četiri regije: sarajevska, mostarska, banjolučka i tuzlanska. Po prijedlogu biskupa u svakoj od tih regija svakom konstitutivnom narodu bilo bi zajamčeno 30 posto udjela u vlasti, a niti jedan od konstitutivnih naroda u bilo kojoj od tih četiriju regija ne bi mogao imati više od 40 posto udjela u vlasti.
Nakon tog prijedloga Biskupske konferencije BiH splasnulo je zauzimanje HDZ-a BiH i bliskih stranaka za utemeljenje triju entiteta. Dosadašnji zagovaratelji triju entiteta sve češće ističu da su protiv postojanja Federacije BiH i Republike Srpske, a neki se i otvoreno priklanjaju prijedlogu Biskupske konferencije BiH.