Istraživanje, provedeno krajem prošle godine na uzorku od tisuću kućanstava, pokazalo je da tek oko 5 posto kućanstava drži kako ima prihode veće od potrebnih, dok njih približno 14 posto ima prihode točno koliko im treba.
Iz toga proizlazi, kažu u GfK, da četiri petine ili gotovo 80 posto kućanstava u Hrvatskoj ima problema s pokrivanjem svojih troškova.
Usporedi li se ostvareni i potrebni prihodi, dobiva se podatak da su potrebna primanja u prosjeku čak 69 posto veća od ostvarenih, a za pokrivanje razlike između raspoloživog i potrebnog novca, kažu u GfK, koriste se kartice i dozvoljeni minusi na tekućim računima.
Istraživanje je pokazalo da sva kućanstva imaju troškove za hranu i režije, a oko 90 posto ima redovite troškove za fiksni, a 84 posto za mobilni telefon.
Uz to, 88 posto kućanstava ima redovite troškove za odjeću i obuću, 82 posto za prometne usluge, 77 posto za medicinske usluge, 59 posto za neke oblike kulture i zabave ili rekreacije, a 50 posto za duhan.
Oko polovice kućanstava imalo je u 2005. trošak vezan uz trajna potrošna dobra, njih samo 38 imalo je troškove vezano uz obrazovanje, a svega oko 22 posto kućanstava redovito je štedilo, bilo u banci ili kod kuće.
Prema rezultatima istraživanja GfK-a, kućanstva koja imaju troškove za medicinske usluge u prosjeku na to troše oko 160 kuna mjesečno, dok se trošak za fiksni i mobilni telefon kreće prosječno oko 468 kuna mjesečno. Na duhan i cigarete troši se istodobno oko 444 kune, a na obrazovanje oko 413 kuna mjesečno.
Iz GfK naglašavaju i kako hrvatska kućanstva još uvijek trećinu svojih prihoda troše na hranu i piće te da je, sve dok udio troškova za hranu i piće ne padne ispod 20 posto, teško govoriti o stvarno boljoj razini životnog standarda.
Dodaju li se tome i troškovi stanovanja, odnosno režija, proizlazi da i dalje polovica prihoda ide na zadovoljenje najosnovnijih egzistencijalnih potreba, zaključuju u GfK-u.
(Hina) xrub yds